Ratni dnevnik srbokomunista svibanj - lipanj 1945

''...uzima se da su Hrvati doselili oko 630...''
Odgovorite
Avatar
LEGIONARI
Podurednik
Postovi: 1554
Pridružen/a: čet vel 26, 2009 3:40 pm

Ratni dnevnik srbokomunista svibanj - lipanj 1945

Post Postao/la LEGIONARI »

TITO JE NAREDIO I NADGLEDAO POKOLJE U SVIBNJU I LIPNJU 1945.

Nikad više nećemo dozvoliti da se pojedinci koriste plodovima džinovske borbe naroda. Mi ćemo našu kuću provjetriti tako, da se za uvijek nestane onog smrada, koji ne smije kužiti našu zajedničku kuću - slobodnu, federativnu, Jugoslaviju.'
J.B.Tito, Vjesnik 25.svibnja 1945., br.30, str.4

Zanimljiva je da u ovome razdoblju titove "aktivnosti", u tolikim knjigama a njemu i NOB
ne možemo naći ništa osim nekoliko njegovih javnih nastupa iz govora za razliku od aktiv nosti u periodu od 1941. do početka svibnja 1945. koja je razrađena do detalja. Međutim u dnevnim i 'frontovskim' listovima tih dana na području sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije objavljivana su izvješća do u detalje o titovu kretanju. Jedan od takvih listova je bio i Vjesnik jedinstvene i narodno oslobodilačke fronte Hrvatske koji je pratio tita od 19. svibnja do 6. lipnja 1945. god. Baš na tim područjima su u to vrijeme vršene masovne likvidacije.

14.svibanj 1945. - ponedjeljak:

Tito u Zagrebu predsjeda sastankom Štaba 1. Armije JA i Glavnog Štaba Hrvatske. Na sastanku od istaknutijih su bili Peko Dapčević, Koča Popović, Ivan Gošnjak, Vladimir Bakarić i Edvard Kardelj. Glavne teme sastanka: osnivanje i rad komunističkih konce tracionih logora za eksterminacije, određivanje pravca kretanja marševa smrti i pronalaženja većeg broja prikrivenih stratišta za masovne likvidacije. U tome se posebno istakao Mijalko Todorović, glavni organizator likvidacija u Zagrebu i okolici. Na putu iz beograda tito je bio "na obilasku sjetvenih područja u Dobanovcima u Srijemu" 17. svibnja u 12:30 OZN-a je na prijevaru odvela iz Nadbiskupskog dvora nadbiskupa A. Stepinca i zatočila ga u nekoj kući u Mlinarskoj ulici. Nadbiskup je svoje ovlasti tada prenio na generalnog vikara, biskupa dr. Franju Salis - Sewis-a.

19. svibanj 1945. subota:

Titov dolazak iz Beograda u Zagreb

20.svibnja 1945. nedjelja:

Tito predveče nenajavljeno dolazi u Varaždin u pratnji Aleksandra Rankovića i Koste Nađa i obraća se građanima na Kapucinskom trgu. Rekao je da «u Varaždin nije došao službeno niti da govori o politici već da obiđe jedinice jugoslavenske armije (JA) koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s Hrvatskim smradom«. Najavio je tom prigodom također svim protivnicima svog režima «da će u novoj komunističkoj državi svjetlost dana gledati samo toliko dugo, koliko traje put do najbliže jame.»

21.svibanj 1945. ponedjeljak:

Tito je održao govor na Markovu trgu u Zagrebu.

22. - 24. svibnja 1945. utorak – četvrtak.

Tito je obišao zarobljeničke logore u Zagrebu i okolici u pratnji generala OZNE Ivana Krajačiča (Stevo). Zatim je obišao logore za eksterminacije: u Orosavlju, Dubovac kraj Karlovca, Viktorovac u Sisku i logor u Samoboru. Tih je dana iz zagrebačkih bolnica odvedeno i ubijeno oko 4 800 Hrvatskih ranjenika (Jazovka i druga stratišta). Tito se 22. svibnja 1945. brzojavom ispričao generalu Crvene armije Ždanovu što ga ne može osobno primiti u beogradu pa ga je u njegovo ime primio načelnik Generalštaba JA Arso Jovanović.

25. svibanj 1945. petak:

Tito je u Zagrebu proslavio rođendan. Drugovi iz Zagreba su mu priredili rođendansko izne nađenje tako što su ga odveli u policijsku zgradu u Petrinjskoj ulici i s prozora mu pokazali u dvorištu postrojenu njemu u čast netom izručenu Hrvatsku vladu na čelu s Nikolom Mandi
ćem i Milom Budakom.

26. svibanj 1945. subota:

Tito naredio da se iz Zagreba i okolice uklone prognani i izbjegli pod oružanom pratnjom jedinica regularne armije, OZN-e i KNOJ-a usiljenjim hodnjama ili vlakovima organizirano sprovede u zavičajna mjesta. Tada je u Zagrebu boravilo oko 220 000 civilnih izbjeglica. Putem ih se trebalo bez milosti likvidirati, jer su oni većinom bili narodni neprijatelji. Isti dan je prema titovoj naredbi zapovjednik grada V. Holjevac za te izbjeglice osnovao dva logora: jedan u prihvatnoj stanici Crvenog križa kod Glavnog kolodvora i drugi na području psihija trijske bolnice Vrapče. Po sugestiji Aleksandra Rankovića. a prema iskazima Koće Popovića i Gabrijela Divjanovića (načelnik vojnosudskog odjela II JA), tito je naredio da se za odmazdu pobiju svi Hrvatski mladići u gradu i kotaru Zagreb rođeni od 1924-27 koji se ne nalaze u zarobljeničkim logorima ili nisu pristupili partizanskim jedinicama. Naredba br. 7 izdata je od komande grada Zagreba. Tom prilikom je u Maksimirskoj ulici 63 unovačeno oko 7800 mladića koji su sprovedeni u logore Maksimir i Prečko poslije čega su doživili sudbinu ostatka tamošnjih logoraša. Iz samo jedne od tih kolona koja je sprovođena na maršu smrti od Zagreba preko Podravine, Slavonije i Srijema, u logoru Kovin u Vojvodini od 2 200 mladića preživjelo je samo njih 58.

27. svibnja 1945. nedjelja:

Vjesnik donosi vijest da tito u pratnji generala Rankovića obilazi okolicu Zagreba. Pokajnik Mladen Šaf'ronko svjedoči da je tito tih dan-dva iza rođendana obišao zatvor OZN-e u Krapi ni i logore u Mirkovcu i Oroslavlju te stratište u Đurmancu i Maceljskoj šumi. U poslijepo dnevnim satima tito napušta okolicu Zagreba i putuje u Sloveniju.

28-29. i 30. svibnja 1945:

Titov boravak u Ljubljani i okolici. Na putu je obišao stratišta; rudnik Barbarin, rov na brdu kod Laškog i stratište u Trbovlju. I svom govoru u Ljubljani tito je rekao «Likvidirali» smo dvijesio tisuća bandita, a još toliko smo ih zarobili. Stigla ih je ruka naše pravde,» U razdoblju od 18. do 30. svibnja 1945. u Teznom kod Maribora je pobijeno od 30 000 - 35 000 zaroblje nika koji su ubačeni u protutenkovske rovove. Od 26. srpnja do 2. lipnja 1945. na Kočevskom Rogu (oko 130km od Zagreba, izvršen je u osam dana pokolj od 30 000 - 40 000 zarobljenika u organizaciji Sime Dubaića. U subotu 2, lipnja u nadgledanje izvršenog došla je komisija od šest vojnih osoba iz JA i tri dobro odjevena civila poslije koje je otvor jame višestrukim ekspl ozijama zatrpan. (Ivan Gugić - svjedok, i Sinio Dubaić).

31. svibanj 1945. četvrtak

Poslije obilaska štaba IV Armije u kamniku tito je došao u Celje u pratnji najviših "rukovo dilaca Slovenije" i komandanta I Armije Peke Dapčevića i IV Armije Petra Drapšina i koma ndanta Glavnog štaba Slovenije Dušana kvedera. U Celju gaje dočekao komandant III Armije Kosta Nađ i podnio raport.

1.lipanj 1945. Petak:

Titov boravak u Mariboru i okolici u pratnji Peke Dapčevića i Koste Nađa. Raport mu je pod nio komandant 17. lstočnobosanske divizije Blažo Janković.

2. lipanj 1945. subota:

Tito se vraća u Zagreb i prima izaslanstvo katoličke crkve u Hrvatskoj. Crkvenu delegaciju je vodio pomoćni biskup dr. Franjo Salis Sewis, jer je nadbiskup Stepinac još uvijek bio u zatvo ru. Uz tita na sastanku su bili dr. V. Bakarić i mgr. S. Rittig koji je u novoj vladi postao minis tar za vjerska pitanja. Na tom sastanku tito je inzistirao na odvajanju katoličke crkve u Hrvat skoj od Pape i Vatikana.

3.lipanj 1945. nedjelja:

Titov boravak u Zagrebu i okolici. U 10:30 Stepinac je pušten iz zatvora i vraćen u Nadbi skupski dvor.

4.lipanj 1945. ponedjeljak:

Tito u Zagrebu prima nadbiskupa Stepinca i od njega zahtijeva da katoličku Crkvu odvoji od Vatikana, što je zahtijevao i od crkvene delegacije dva dana ranije. Stepinac kategorički odbi ja to učiniti. Nakon toga, uslijedile su pripreme za Stepinčev progon.

5. lipanj Š945. utorak:

Tito prima papina izaslanika Marconea. Ujutro posjećuje partizanske zarobljenike u vojnoj bolnici na Rebru gdje se zadržava oko 2 sata i slika s osobljem bolnice. Zapovjednik bolnice partizanski kapetan Julius podnosi prijavak

«Hrvatske bande više nema, smještena je na dva metra ispod zemlje, a neki još i dublje».

Nakon posjete Rebru tito u pratnji A. Rankovića odlazi u obilazak Bjelovara i tamošnjeg stratišta lug. Sa tamošnjim rukovodstvom održava polusatni sastanak u hotelu Grand. U poslijepodnevnim satima 5. lipnja tito je s pratnjom današnjom Podravskom magistralom putovao prema Osijeku, a pošto su glavni marševi smrti prolazili tim pravcem morali su ih na više mjesta zaobilaziti sporednim putovima. Cijelom trasom niz put su ležala iznemogla, ubi jena i masakrirana tijela. Nenajavljeno je došo u Osijek, posjetio ranjenike u vojnoj bolnici Tvrđa, prenoćio na nepoznatom mjestu u Osijeku.

6. lipanj 1945. srijeda:

Tito je ujutro obišao veliki logor u Kovinu, Vojvodina, a odatle produžio u Beograd. Tog dana je Vjesnik donio samo kratku vijest: «tito je na putu iz Zagreba u Beograd posjetio ranjenike u glavnoj VB u osječkoj Tvrđavi, vračajući se sa svog putovanja kroz Sloveniju i Hrvatsku Prema kazivanjima Koče Popovića koji je u to vrijeme bio jedan od bližili titovih suradnika samo na relaciji Bjelovar - Kovin (u Vojvodini) od 9. svibnja pa nadalje prošlo je 26 ešalona ratnih zarobljenika od kojih je svaki brojio od 3 000 - 5 000 zarobljenika koji su pobijeni na području Vojvodine i pobacani u protutenkovske rovove koje su tamo iskopali Nijemci (kao i one u Teznom kod Maribora) u svrhu zaustavljanja Crvene armije na Srem skom frontu. Koča Popovič je u to vrijeme kao načelnik Generalštaba JNA od Tita dobio tajnu naredbu za uništenje svih pisanih tragova o poslijeratnim pokoljima. I tu operaciju bili su uključeni: XII. odelenje JNA (Služba bezbednosti), personalna služba JNA. Vojnoistorijski arhiv. Savezni zavod za statistiku te UDBA i njene ispostave.


Krug za Trg, svibanj, 2010. godine
Ljutu travu na ljutu ranu!

Kralju Dmitre Zvonimire - u tamnici tvoji su ratnici-tvoji Generali!
Odgovorite