Afera "Agrokomerc" - Početak Velikosrpskog projekta

''...uzima se da su Hrvati doselili oko 630...''
Odgovorite
Avatar
Kum Bečo
Podurednik
Postovi: 901
Pridružen/a: uto pro 16, 2008 4:16 pm
Lokacija: Sarajevo

Afera "Agrokomerc" - Početak Velikosrpskog projekta

Post Postao/la Kum Bečo »

Afera "Agrokomerc" je bez svake sumnje bila početak Velikosrpskog projekta u bivšoj Jugoslaviji, ali i ono što je još važnije to je početak i Židovsko-Komunističkog udara prevashodno na BiH, Hrvatsku a tek kasnije se proširio na Kosovo, Crnu Goru i Sloveniju. Velikosrbi su bili i ostali realizatori žido-komunističke urote protiv BiH i Hrvatske i realizatori njihove zajedničke mržnje prema BiH i Hrvatskoj ali i dalje prema Kosovskim Albncima.

Admir Mulaosmanović - “Historijska trajanja”

Pred našom historiografijom stoji veliki zadatak istraživanja perioda koji je prethodio krvavom raspadu bivše zajedničke države. Veliki korak u tom smjeru nedavno je učinio mladi stručni saradnik Instituta za istoriju Sarajevo Admir Mulaosmanović koji je obavio veliko istraživanje o jednom od najvažnijih događaja u godinama pred rat – aferi Agrokomerc. Mulaosmanović je rezultate svojih istraživanja najprije predstavio na javnoj tribini u Sarajevu koju je Institut za istoriju organizirao u sklopu projekta "Dijalog sa poviješću", da bi oni kasnije bili publicirani u novom časopisu “Historijska trajanja”, koji je također pokrenuo Institut za istoriju. Veliki dio izvorne građe vezan za ovu aferu je nesređen i nedostupan, posebno policijske i vojne, ali je Mulaosmanović to nadoknađivao obavljanjem razgovora sa nizom sudionika tih događaja. Prema rezultatima njegovog istraživanja, eksplozivan uspon Agrokomerca, koji je tokom 70-ih godina prošlog stoljeća bio tri puta veći od drugih prehrambenih proizvođača u SFRJ, rezultat je velike uloge vojnog establišmenta. Od 1979. godine vojni vrh se upliće još snažnije i njemu su bili podređeni svi aranžmani firme. Nakon 1982. godine, kada vojni vrh pomjera težište odbrane SFRJ sa istoka na zapad pod izgovorom odbrane od NATO-a, a u stvari radi kontrole zapadnih republika Slovenije i Hrvatske, Agrokomerc postaje još značajniji. Od 1984. godine BiH više nije ni imala investicija u Agrokomercu. Stanje u Jugoslaviji, uključujući naravno BiH, pred početak afere Agrokomerc, Mulaosnanović je ocijenio kaotičnim. Urušavanje komunizma se sve više naziralo, a u Jugoslaviji dominaciju polako preuzimaju nacionalisti. Nije nevažno ni što je već 1986. godine u javnost procurio famozni Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), dok se Slobodan Milošević pripremao da izvrši udar u rukovodstvu Srbije i preuzme totalnu vlast u ovoj republici. U vrijeme pred izbijanje afere u januaru 1987. otvara se tzv. "srpsko pitanje", pri čemu dio vojnog vrha na čelu s generalom Nikolom Ljubičićem nastoji izvršiti promjenu ustava SFRJ u korist Srbije. Ali 1986. predsjednik savezne komisije za ustavne promjene Hamdija Pozderac sklapa dogovor sa tadašnjim liderom Srbije Ivanom Stambolićem o ustavnim promjenama, po kojem ne bi došlo do ukidanja autonomnih pokrajina. Mulaosmanović naglašava da tada počinje kampanja protiv Hamdije Pozderca te da postoje indicije o dogovoru generala Ljubičića, ministra unutarnjih poslova BiH Duška Zgonjanina i Milana Uzelca za rušenje Pozderca, koji se smatrao pokroviteljem Agrokomerca. U januaru 1987. godine dolazi do plasmana enormne količine mjenica za Agrokomerc iz banaka sa sjedištem u Novom Sadu, Beogradu i Prištini. U Agrokomercu izbija požar i u tom trenutku policija počinje premetačinu. Zgonjanin je nakon samo tri dana informiran da je u Agrokomercu katastrofa, ali ne zbog požara nego kriminalnog poslovanja. Afera još nije puštena u javnost, jer je korištena kao sredstvo ucjene Hamdije Pozderca, a jedan od onih koji je shvatio da se ne radi o privrednom kriminalu bio je i Branko Mikulić. U međuvremenu je u medijima objavljeno da su Stambolić i Hamdija Pozderac blizu dogovora o ustavnim promjenama, te da je na pomolu dogovor o vraćanju dugova, iako je bio veoma nepovoljan po BiH. Međutim, krenula je organizirana medijska kampanja, a afera je dobila termin "kontrarevolucija". I druge republike, kao Hrvatska, nasjele su na priču o borbi protiv kriminala. Na vidjelo izbija novi srpski politički kurs, čiji je golavni nosilac general Ljubičić, koji traži novu kompoziciju Jugoslavije, bez pokrajina, a vjerovatno i bez BiH. Mulaosmanović polemizira i sa onim navodima prema kojom dolazak Miloševića na vlast u Srbiji nema veze sa aferom Agrokomerc, budući da se Miloševićev puč dogodio 23. septembra 1987, dok je afera izbila u januaru te godine. On, međutim, smatra da je famozna Osma sjednica Centralnog komiteta SK Srbije bila samo farsa, koja je završena prije nego je i počela, jer takvi događaji samo tako mogu da se odigraju. Zbog svega toga, Mulaosmanović je aferu Agrokomerc stavio u kontekst procesa raspada Jugoslavije, posebno što su u njoj srušeni značajni ljudi, kao što je Hamdija Pozderac, koji su se protivili novom kursu srpske politike. On je ukazao i na potrebu daljnjeg istraživanja u vezi sa ratnom AP "Zapadna Bosna", odnosno da li je tada došlo do "poravnjanja" između Fikreta Abdića i nove srpske elite. Autoru bih na kraju čestitao na izvanrednom radu i poželio uspješan nastavak istraživanja na temama iz nedavne prošlosti, uključujući popunjavanje “rupa” o našem znanju o aferi Agrokomerc daljnom potragom za građom koja mu je trenutno bila nedostupna.


Muhamed Bogorovac - "Rat u Bosni i Hercegovini"

Bosna i Hercegovina prije "Afere Agrokomerc"

Amandmani iz 1974. na Ustav SFRJ bili su toliko značajni da se najčešće o njima govori kao o Ustavu iz 1974. Kao i u drugim republikama i u Bosni i Hercegovini ti amandmani su doveli do afirmacije republičke državnosti. Međutim, da državnost Bosne i Hercegovine ne bi ostala samo mrtvo slovo na papiru bosanski patrioti u tadašnjem rukovodstvu republike vodili su dugogodišnju tešku političku borbu sa velikosrpskim lobbyem u BiH. U tadašnjoj terminologiji velikosrpski lobby je označavan riječju "unitaristi" dok je druga strana, borci za jačanje državnosti BiH, označavana etiketom "separatisti". U uslovima komunističkog "jednoumlja" ta borba se vodila jednim ezopovskim jezikom tako da većina Bošnjaka, nije znala ocijeniti ko je ko. Riječi "unitaristi" ili "separatisti" su se često upotrebljavale, ali samo uopšteno, nikada da okarakterišu konkretnu osobu. Među borcima za samostalnost republike glavni protagonisti među Bošnjacima bili su Džemal Bijedić, Hamdija Pozderac i dr. Fuad Muhić, a među Hrvatima Branko Mikulić i Hrvoje Ištuk. Istaknutih ličnosti na drugoj strani nije bilo. Nije bilo ni potrebe. Svi kadrovi srpske nacionalnosti na svim nivoima su složno radili na "jačanju Jugoslavije". U konkretnoj realizaciji to je značiilo zapošljavanje što više Srba u državne službe, vojsku, miliciju, univerzitete, škole, bolje firme itd. Srbi su zadržali kontrolu nad Jugoslovenskom narodnom armijom (JNA) i Kontra-obavještajnom službom, KOS-om, kojim su apsolutno vladali u periodu unitarizma, tj. u periodu prije Ustava iz 1974. Početkom 1977. poginuo je Džemal Bijedić kada je bio na funkciji predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV), tj. Vlade SFRJ. "Nesretan slučaj" se dogodio u blizini Kreševa kod Sarajeva i nikad nije potpuno objašnjen. Bošnjaci nikada nisu shvatili koliko su izgubili smrću Džemala Bijedića. Na svečanoj akademiji povodom četvrte godišnjice pogibije Džemala Bijedića prikazana su dva dokumentarna filma o njegovom "životu i djelu" nastavnicima Univerziteta u Mostaru koji je nosio njegovo ime. Jedan od tih filmova je bio o Bijedićevim diplomatskim putovanjima, a drugi je bio o njegovom predsjedničkom radu u SIV-u. U ovom drugom filmu je bilo nekoliko njegovih diskusija bez "lakirovke", tj. diskusija kakve se nikada nisu objavljivale na radiju i TV u to vrijeme. Tu se vidjelo sa kakvim žarom i hrabrošću se suprotstavljao velikosrbima. Mada su se filmovi te vrste o drugim revolucionarima često ponavljali, meni je odmah bilo jasno da taj film više nikada neću vidjeti. Ispostavilo se da sam bio u pravu.

Ubrzo poslije pogibije Džemala Bijedića moćni srpski lobby u Bosni i Hercegovini pokušao se obračunati sa Hamdijom Pozdercem. Sadašnji četnički vojvoda, a tadašnji profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, dr. Vojislav Šešelj, je uočio da je jedan student Hamdije Pozderca prepisao dijelove svoje disertacije, a da to Pozderac nije kaznio. Budući da je i student, Brano Miljuš, bio na veoma visokoj funkciji u SK BiH, od toga je napravljena velika afera sa ciljem skidanja sa vlasti Hamdije Pozderca. Međutim, tada 1979. Hamdija Pozderac se uspio odbraniti, a Šešelj je morao napustiti Sarajevo. Na površinu je isplivalo šta stvarno tišti Šešelja; nacionalna afirmacija Muslimana, kojima je nacionalna posebnost i formalno priznata 1970, i sve veća samostalnost Bosne i Hercegovine. Šešelj je upro prstom na "muslimanske nacionaliste u SK BiH". Nabrojaću neke od njih, jer to su bili pravi borci za bosansku državnost i bošnjački nacionalni identitet. Njihova svijetla imena su: Hamdija Pozderac, Hasan Grabčanović, Muhsin Rizvić, Muhamed Hadžijahić, Atif Purivatra, Fuad Muhić itd.
"Afera Agrokomerc"

"Afera Agrokomerc" je pokrenuta 1988. kada je ustanovljeno izdavanje velikih iznosa mjenica bez pokrića od strane Agrokomerca iz Velike Kladuše. Činjenica da je direktora Agrokomerca Fikreta Abdića na tu funkciju doveo Hakija Pozderac iskorištena je od protagonista "antibirokratske revolucije" u BiH da se ukloni Pozderčeva garnitura iz rukovodstvu BiH. Za obračun sa bosanskim patriotima iskorišteni su članovi BiH birokratije koji su nosili muslimanska imena i tobože zastupali Muslimane, a koji međutim uopšte nisu marili za narod iz kojeg potiču. Njihova domovina je bila Jugoslavija, a njihov jedini pokretač u životu lični interes. To su ljudi koji se ne opredjeljuju dok ne vide ko će pobijediti, a kada se jednom opredijele, kao i svi lešinari, oni dokrajčavaju žrtvu. Hamdija Pozderac je napravio odsudnu grešku kada je dao ostavku na svoju buduću funkciju predsjednika Ustavne komisije SFRJ. On je znao da ta njegova funkcija tišti velikosrbe, koji su pokušavali promjenom Ustava vratiti unitarizam u Jugoslaviju. Mislio je da će odustajanjem od te funkcije biti pušten na miru. Međutim, time je pokazao slabost koja je sve one lešinare sa muslimanskim imenima, a jugoslovenskim srcem u grudima, okrenula protiv njega i njegove garniture. Obično se čovjek ne sjeća takvih beznačajnih ljudi pa sam i ja zapamtio samo trojicu: Nijaz i Raif Dizdarević i Seid Maglajlija. S druge strane, Hamdija Pozderac, Munir Mesihović, Ferhad Kotorić, Avdo Čampara, Hakija Pozderac, Sadi Čemalović, Jole Musa, Fikret Abdićdr. Fuad Muhić, Muhamed Abadžić, Nijaz Skenderagić, Fatima Zubović, i javni tužilaz sa "Sarajevskog procesa" Edina Rešidović. Interesantno je spomenuti da su svi oni, osim Skenderagića i Rešidovićeve, kasnije ponudili svoju saradnju Izetbegovićevoj Stranci demokratske akcije (SDA). Oni to nisu učinili iz karijerističkih razloga, nego zato što su vidjeli kakva se opasnost nadvila nad Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. Da su bili karijeristi oni bi u "Aferi Agrokomerc" stali uz Milana Uzelca, Savu Čečura, podlog Miroslava Jančića, Milanka Renovicu i ostale protagoniste "antibirokratske revolucije" kao što su to učinili Dizdarevići i Maglajlija. Za razliku od SDS-a i HDZ-a koje su objeručke prihvatile sve bivše komuniste iz svojih nacija, SDA nije prihvatila sviju, nego oprezno samo neke, prema kriteriju kojeg je kasnije na 2. kongresu SDA početkom 1994. okarakterisao Izetbegović izjavom: "Birati poštene, radije nego sposobne". Kad pogledate ponašanje njegovih saradnike kao što su npr. dr. Kasima Trnku, Džemaludin Latić, Edhem Bičakčić, Kemo Muftić samo su neka od imena smjenjenih sa visokih funkcija u BiH u tim vremenima "Agrokomerca" i "antibirokratske revolucije". Tada su se sjajno ponijeli neki mlađi, dobro obrazovani bošnjački političari kao što su itd. onda vam je jasno da u praksi ono "pošteni" znači "apsolutno poslušni".
Beogradski pašaluk
Avatar
Kum Bečo
Podurednik
Postovi: 901
Pridružen/a: uto pro 16, 2008 4:16 pm
Lokacija: Sarajevo

Re: Afera "Agrokomerc" - Početak Velikosrpskog projekta

Post Postao/la Kum Bečo »

Montirana afera "Agrokomerc" korenspordira sa dolaskom Miloševićast u Srbiji i desila se prije "događanja naroda" u Srbiji koje se desilo tek naredne 1988. godine, a Velikosrpski - Žido-Komunistički udar na Crnu Goru tek krajem 1989. godine dok je autonomija Kosova ukinuta 1990. godine.
Bosna i Hercegovina je dakle bila primarni cilj Žido-Komunista i njihovih egzekutora Velikosrba, a taj udar na rukovodstvo BiH je bio jedna karika u lancu Žido-Komunističkih udara od onog u Mađarskoj 1956., Čehoslovačkoj 1968. godine, u Poljskoj 1981. godine, u Afganistanu 1979. godine, a poslije uklanjanja rukovodstva BiH desio se Žido-Komunistički udar u Rumuniji gdje je ubijen Čaučesku, potom se nastavilo i posresdtvom Žido-Cionističkom akcijom u Afganistanu i Iraku.
Slijed Žido-Komunističkih udara se nastavio u samoj BiH kada se BiH oporavila od predhodnog udara kroz aferu "Agrokomerc" nakon izbora i ponovnog rasta ne poslušnosti novog rukovodstva BiH, a još prije toga je napadnuta Hrvatska. Žido-Komunistička akcija protiv BiH i Hrvatske se nastavlja punom parom posredstvom Velikosrba ali i pomoću izdajnika i pomoću direktnog prisustva svijetske Židovske mafije poglavito u BiH. Borba se nastavlja


Slavko Linić kao partner AGROKOMERCA

"Kao financijski direktor u riječkoj Rafineriji postao je žrtva velike afere Agrokomerc 1987. Kao već iskusni financijer u Velikoj Kladuši 'nanjušio' je dobar posao i brzo sklopio ugovor s Fikretom Abdićem. Preko riječke luke izvozio je Agrokomercovu robu i tako gomilao devize kojima je potom kupovao naftu za Rafineriju. Time je zaradio nekoliko stotina milijuna dolara za Rafineriju. S Abdićevim padom i posao je stao, a dio kredita koji je bio uključen u te transakcije propao je pa je o svemu otvorena policijska istraga. Kako mu istražitelji nisu mogli ništa pronaći sve je završilo samo s nalogom gradskog partijskog komiteta da se Linić izbaci iz Saveza komunista, koji ipak na kraju nije realiziran".

www.biografije.org
Beogradski pašaluk
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3262
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Afera "Agrokomerc" - Početak Velikosrpskog projekta

Post Postao/la zummann »

Zanimljiv pogled na tu poznatu Babinu aferu.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
Kum Bečo
Podurednik
Postovi: 901
Pridružen/a: uto pro 16, 2008 4:16 pm
Lokacija: Sarajevo

Re: Afera "Agrokomerc" - Početak Velikosrpskog projekta

Post Postao/la Kum Bečo »

Nije "Babina". On je bio običan direktor "Zadruge" koji je spavao samo dva sata. Njegov je bio "tehnički" dio posla
Beogradski pašaluk
Odgovorite