Hrvatska povijest od I spomena do 1942. godine.

''...uzima se da su Hrvati doselili oko 630...''
Odgovorite
Avatar
LEGIONARI
Podurednik
Postovi: 1554
Pridružen/a: čet vel 26, 2009 3:40 pm

Hrvatska povijest od I spomena do 1942. godine.

Post Postao/la LEGIONARI »

HRVATSKE ZEMLJE I HRVATSKI VLADARI:

Hrvatski vladari

Knezovi Primorske Hrvatske

II. pol. VII. st. Porga
II. pol. VIII. st. Višeslav
o. 810.— 821. Borna
821—o. 835. Vladislav
o. 835.—o. 846. Mislav
o. 845—o. 864. Trpimir
o. 864.— 876. Domagoj
876. 878. Domagojevi sinovi nepoznatog imena
878.— 879. Zdeslav
879.—o. 892. Branimir
o. 892.—o. 900. Muncimir
o. 900—o. 910. Petar
o. 910.—924. (925.). Tomislav

Knezovi Posavske Hrvatske

791,—o. 810. Vojomir
0 , 810.— 823. Ljudevit
829.-880.-Ratimir
880-o,897 Braslav

Kraljevi narodne dinastije.

924.(925.).—o. 928. Tomislav
o. 928.—o. 935. Trpimir IIo.
935.— 945. Krešimir I.
945.— 949. Miroslav
949.— 969. Mihajlo Krešimir II. st.
969.— 997. Stjepan Držislav
997.— 1000. Svetoslav-Suronja
I 1000.—o. 1035. Krešimir III.
1000.-o.1020. Gojslav
o. 1035.— 1058. Stjepan I.
1058.— 1074. Petar Krešimir
1074.— 1089. Dmitar Zvonimir
1089.—1091. Stjepan II.
1093.— 1097. Petar (u Slavoniji kralj Almoš Arpadović 1091. do 1095.).


Arpadovići.

1102.—1116. Koloman
1116.—1131. Stjepan III. (II.)
1131.—1141. Bela I. (II.)
1141—1162. Gejza I. (II.)
1162. Stjepan IV. (III.)
1162.—1163. Ladislav I. (II.)
1163. Stjepan V. (IV.)
1163.—1172. Stjepan IV. (III.)
1172.-1196. Bela II. (III.)
1196.-1204. Emerik
1204.-1205. Ladislav II. (Ili:
1205.-1235. Andrija I. (II.)
1235.-1270. Bela III. (IV.)
1270.-1272. Stjepan VI. (V.)
1272.-1290. Ladislav III. (IV.)
1290.-1301. Andrija II. (III.)

Anžuvinci:

1301.—1342. Karlo I.
1342.—1382. Ludovik I.
1382.—1385. Marija
1385.—1386. Karlo II. Drački
1386.--1395. Marija
1386.—1409. Ladislav Napuljski (nuzkralj)

Iz raznih kuću.

1387.—1437. Žigmund Luksemburgovac
1438.—1439. Albert Habsburgovac
1440.—1444. Vladislav I. Jagelović
1444.—1457. Ladislav IV, (V.) Habsburgovac
1458.—1490. MatljaS 1. Korvin-Hunyady
1490.—1516. Vladislav II. Jagelović
1516.—1526. Ludovik II. Jagelović

Habsburgovcl.

1527.—1564. Ferdinand I.
1564.—1576. Maksimilijan II.(nuzkralj Ivan'Zapolja 1527.-1540.)
1576.—1608. Rudolf II.
1608.—1619. Matijaš II.
1619.—1637. Ferdinand II
1637.—1657. Ferdinand III.
1657.—1705. Leopold I.
1705.—1711. Josip I.
1711.—1740. Karlo III.
1740.—1780. Marija Terezija

Habsburg-Lotaringovci.

1780.—1790. Josip II.
1790.—1792. Leopold II.
1792. – 1835. Franjo I.
1835..-1848. Ferdinand V.
1848. – 1916. Franjo Josip I.
1916. – 1918. Karlo IV.





Granice. Hrvatska zemlja po doseljenju Hrvata u ove krajeve (prva polovica VII. st.) pros tirala se je na jugu do rijeke Bojane i Drima, na istoku do Drine i Dunava, na sjeveru do Dunava, Drave i Mure, a na zapadu do Sutle, Risnjaka, Raše1 i do Jadranskog mora.
Geografska podjela. Hrvatsku zemlju možemo po njenim geografskim osobinama podijeliti u tri dijela. Prvi je Posavska Hrvatska (Hrvatsko Međurječje ili Nizinska Hrvatska), između Drave i obronaka Dinarskog spleta. Drugi je Planinska Hrvatska između Risnjaka, Dinare i Drine, a treći dio je Primorska (Dalmatinska) Hrvatska, koja obuhvaća Primorski krš. Radi različitih geografskih prilika pojedinih dijelova, hrvatska se zemlja nije razvijala jedinstveno
nego podvojeno, i to je mnogo utjecalo na tok događaja hrvatske povijesti.


Stari narodi na tlu Hrvatske

U XIII. st. pp. KP. novonadošli Iliri potisnuše na istok Tračane, najstarije stanovnike na tlu Hrvatske.
Početkom IV. st. pp. Kp. Celti (Gali), koji su došli sa sjeverozapada, pokore Ilire, nastane se između Kupe (Colapis), Save (Saus) i Drave (Draus) i razdijele se na više plemena sa sjedištem u Segestici (Siscia = Sisak).!
Sredinom IV. št. pp. KP. Celti đopru prema jugu i jugoistoku do mora, ušća Neretve i Morave, a Iliri se ili izmiješaše s njima ili se povukoše na jug.
CrllsUo-II irska plemena u hrvatskoj zemlji bila su: Ardijejci između Neretve (Naro) i Vojuše (Aous) sa srediStem u Risnu (Rhizon), a zatim u Skadru (Scodra). Delmati (Dalmati) između Neretve i Krke (Titius) sa središtem u Delminiumu (na Duvanjskom polju). Liburni od Krke do Raše i na otocima sa središtem u Skradinuj (Scardona). Japudi između Risnjaka, Kupe, Une (Oeneus) i Velebita (Bebia) Kolapiani na donjoj Kupi i Savi sa središtem u
Sisku. Varciani između Sutle i Lonje. Jaši od Varaždina do Daruvara. Breuci, ovima na istok,
do Osijeka i Broda i na desnoj obali Save. Amantini Uj Srijemu uz Dunav (Danuvius). Sko rdisci oko ušća Save u Dunav do Morave. Ditioni između gornje Krke, Une i Unca. Dindari na istok njima uz Dinaru. Dezitiati u porječju gornje Bosne (Basania) do Drine (Drinus). Sar deati na gornjem Vrbasu (Urpanus) i Rami, Mezeji od Sane do donje Drine. Narezeji na des noj obali gornje i srednje Neretve, a s lijeve strane Daorsi. Dokleati u porječju Zete i Morače (Oriundes) sa središtem u Duklji (Dioclea).

Grci. Grci Dorani iz Sirakuze (Sicilija) za tiranina Dionizija I. Starijega, nešto prije 385. pr. Kr. osnivaju naseobinu na Visu, odatle u Trogiru (Tragurion) i Stobreču (Epetium) kao (po svoj prilici) i na Korčuli (Corcyra Nigra). U isto doba naseliše se Parani na Hvaru (Pharos). Još su grčka naselja: Narona na ušću Neretve (Vid kod Metkovića), Epidaur (Cavtat) i Risan (Rhizon). Grcima su ove naseobine služile samo u trgovačke, a ne i u kolonizatornopolitičke
svrhe.

RIMLJANI

Polovinom III. st. pr. Kr. Ardijejci osnovaše svoju posebnu snažnu državu pod kraljem Agronom, posvetivši se gusarstvu. Ovo se gusarstvo osobito raširilo za njegove nasljednice, mudre kraljice Teute, ugrožavajući grčke naseobine, Grčku i rimske trgovce.
230. pr. Kr. rimski senat šalje braću Gaja i Lucija Korunkanija, da traže zadovoljštinu. Nato Teuta dade ubiti Lucija i to bi povod dugim i teškim borbama Između Ilira i Rima.
229. pr. Kr. do 9. posl. Kr. traju le borbe, u kojima jedno za drugim ilirsko pleme podpada pod rimsku vlast. 9. posl. Kr. Tiberije porazi dalmatinsko-panonske ustaše pod vodstvom dvojice Batona i time se učvrsti rimsko gospodstvo. Rimsko uređenje. Osvajajući pojedine ilirske zemlje Rimljani su ih pridruživali svojoj novostvorenoj provinciji Iliriku.

10. posl. Krista, razdijeliše Ilirik na dvije provincije: Panoniju i Dalmaciju. Panonija se je prostirala od Dunava do preko Save i sezala je duboko u alpinske predjele. Granice Dalmacije bile su na sjeveru: Risnjak, Kočevlje, poviše Ogulina, Topusko (Ad Fines), Donja Sana, plani na Kozara, Doboj i Jadro, pritok Drine. Na istoku: Kolubara, zapadna Morava, Ibar i Mat u Albaniji, a na jugozapadu Jadransko more. Prema tome je rimska Dalmacija obuhvatala ne samo današnju Dalmaciju nego i dio Hrvatske, najveći dio Bosne, Hercegovinu, Crnu Goru i zapadnu Srbiju. Ovo je prvi najšri rimski pojam Dalmacije, koji je kao geografski pojam faktično i postojao sve do kraja VII. st. poslije Krista.

Između 105. i 107. posl. Kr. za. cara Trajana, Panonija je crtom od ušća Vrbasa u Savu, na Blatno jezero i na Ostrogon, bila razdijeljena na zapadnu ili gornju (Pannonia Superior) i na istočnu ili donju (Pannonia Inferior).

297. posl. Kr. za Dioklecijana te dvije Panonije razdijeljene su tokom rijeke Drave u četiri, od kojih su dvije bile na hrvatskom tlu i to: Pannonia Savia (Ripariensis ili Interamnea) sa sredi štem u Sisku i Pannonia Inferior (Sirmiensis) sa središtem u Sirmiumu (Hrv. Mitrovica). Dal macija je bila razdijeljena crtom Budva-Drina također na dva dijela: Dalmaciju sa središtem u Saloni (Solin) i Praevalis sa središtem u Skodri.

Znatnija rimska mjesta (kolonija, municipium, oppidum). u Panoniji su bila pored već spo menutih: Aqua Viva (Varaždin), Aquae Jassae (Varaždinske Toplice), Andautonia (Šćitar jevo kraj Zagreba), Aquae Balissae (Daruvar), Marsonia (Brod na Savi),Mursa (Osijek) Ciba lae (Vinkovci), Cuccium (Ilok), Taurunum (Zemun) i Bassianae (Petrovci). V Dalmaciji osim Salone i Skodre: Albona (Labin), Tarsatica (Trsat), Senia (Senj), Corinium (Karin), Aenona (Nin), Jader (Zadar), Scardona (Skradin), Tragurium (Trogir), Delmis (Omiš), Muicurum
(Makar), Epidaurum (Cavtat), Butua (Budva), Olcinium (Ulcinj), Monetium (Brinje), Arupi um (Prozor kod Otočca), Bistue Nova (Zenica), Bistue Vetus (Rama), Clambetae (Obrovac), Asseria (Podgrađe kod Benkovca), Varvaria (Bribir), Burnum (Šupljaja između Knina i Kis tanja), Promona (Tepljuh), Aequum (Čitluk kod Sinja), Tilurium (Trilj), Delminium (Duvno), Bigesle (Ljubuški), Narona (Vid kod Metkovića). Otoci: Absyrtides (Cres i Lošinj) sa gradom Apsorus (Osor), Curiclae (Krk), Arba (Rab), Panodus (Pag), Solentia (Šolta), Brattia (Brač), Pharus (Hvar), Issa (Vis), Corcyra Nigra (Korčula), Ladesta (Lastovo) i Melita (Mljet).

Uprava. Svakoj provinciji na čelu bijaše namjesnik (legatus Augusti pro praetore), imenovan od cara, koji je imao građansku (upravno-sudačku) i vojničku vlast. Za Dioklecijana bude na pose imenovan vojnički zapovjednik (dux), a napose civilni upravitelj (praeses). U svakoj pro vinciji bio je i financijalni ravnatelj (procurator Augusti), koji je nadzirao carske prihode, naročito one iz zlatnih i srebrenih rudnika. Provincija je bila podijeljena na sudske okruge (conventus). Tako je Dalmacija imala tri konventa, sa sjedištima u Skardoni, Saloni i Naroni.

Vojska je bila smještena po raznim predjelima provincije i prebivala je u utvrđenim logorima (castrum), iz kojih su kasnije nastali mnogi gradovi. Glavna je njena zadaća, da čuva granicu (limes) od provale barbara. Zato su duž Save, Drave i Dunava bile sagrađene mnoge utvrde (castella), u kojima su budno stražile brojne posade. Rimski vojnici bili su glavni romaniza tori Dalmacije i Panonije, pa se trački i ilirski jezik ubrzo izgubio ispred latinskoga.

Ceste. U Dalmaciji i Panoniji sagradiše Rimljani u vojničke svrhe brojne izvrsne ceste, koje su silno pomagale širenju trgovine, povezujući razna mjesta i krajeve. Glavne su bile: t. zv. primorska cesta: Akvileja, Tarsatica, Salona i Skodra. Zatim cesta od Senja preko Otočca na Bihać. Jedna iz Salone preko Knina Unom na Bihać, a druga preko Zagreba, Siska do Sirmija i od Ptuja preko Varaždina na Osijek.

Materijalno blagostanje i duševna obrazovanost za rimske uprave u obim ovim provincija ma bila je velika. U Saloni je sagrađen amfiteatar i vodovod, Siscia ima kovnicu novca, a Sirmij carsku palaču, amfiteatar i tvornicu oružja. Kraj Salone gradi Dioklecijan svoju glaso vitu palaču (kasniji Split). Panoni su vrijedni obrtnici, umjetnici i kipari. Veoma je znamenito rudarstvo: zlato se ispire u rijekama Fojnici, Željeznici, Gornjem Vrbasu i Lašvi. Srebreni, olovni, bakreni i željezni rudnici također su u Bosni (Domavia Gradina kraj Srebrenice, Busovača, Fojnica).

Kršćanstvo je bilo i u I. St., a jače širenje nastade u drugoj polovici III. st. U Dalmaciji dolaskom sv. Venancija i osnutkom biskupije u Saloni (prvi biskup sv. Dujam + 304), a u Panoniji osnutkom biskupije u Siscii (sv. Kvirin + 303.), Cibalama i u Sirmiumu (sv. Irenej).

U IV. st. podpuno su pokrštene obje ove provincije i provedena crkvena organizacija. Za savsku i srijemsku Panoniju bio je metropolita u Sirmiumu, s podređenim biskupima (sufraganima) u Siscii, Mursi, Cibalama i Bassianama.

441. za provale Huna srijemski metropolita pređe u Solun i time nestane ta nadbiskupija, te sisački biskup podpade pod metropolitu u Saloni. Salonski metropolita imao je sufragane biskupe u Rabu, Zadru, Skradinu, Naroni, Epidauru, Bistue Novi, Ludrumu (kraj Knina), Makru i t. d. I arijeva nauka imala je svojih pristaša u Panoniji, ali su oni već krajem IV. st. bili sasma istrijebljeni.

Seoba naroda. Provale barbarskih naroda (napose Germana) u rimsko carstvo imaju cilj, da osvoje Italiju. Put ih je vodio većinom preko Panonije i Dalmacije, pa su zato obje ove zemlje od druge polovine III. st. stalno na njihovom udaru.

395. razdijeli car Teodozijc rimsko cars tvo na dva dijela: istočno (bizantinsko) s Carigradom i zapadno s Rimom na čelu. Tom prili kom Dalmacija i Panonija podpađoše pod zapadno, a PraevalLi pod istočno. Ova razdioba imala je ne samo političkih, već i kulturnih i vjerskih posljedica, s vidljivim tragovima do danas.

441. osvoje Huni srijemsku Panoniju, a nakon smrti Atiline (+ 453.), ona podpade pod istočno rimsko carstvo.

493. zavladaju Dalmacijom i Panonijom (savska i srijemska) Istočni Goti, pod svojim vođom kraljem Teodorikom.

535. započe s njima rat bizantinski car Justinijan I. i oni izgubiše obje ove zemlje, koje podpadoše pod istočno carstvo.


Ljutu travu na ljutu ranu!

Kralju Dmitre Zvonimire - u tamnici tvoji su ratnici-tvoji Generali!
Avatar
LEGIONARI
Podurednik
Postovi: 1554
Pridružen/a: čet vel 26, 2009 3:40 pm

Re: Hrvatska povijest od I spomena do 1942. godine.

Post Postao/la LEGIONARI »

Neizabrani vladari Bonapartovići

• 1809.-1813. Napoleon Bonaparte, car je u Ilirskim pokrajinama i prekosavskoj Vojnoj krajini

Vladari nakon 1. svjetskog rata

Nametnuti vladari Karađorđevići 1918.-1941.

• 1918. - 1921. Petar I.
• 1921. - 1934. Aleksandar I.
• 1934. - 1941. Petar II, namjesnik Pavle Karađorđević i Namjesništvo

Hrvatski banovi
Samo Hrvatsko - dalmatinsko - slavonski od 1345. do 1921.


• 1345. - 1346. Nikola Banffy od Lendave
• 1346. - 1349. Nikola Szechy
• 1350. Pavao Ugal
• 1351. - 1352. Stjepan Lackovic
• 1353. - 1356. Nikola Banffy Lendavski
• 1386. - 1391. Ivan od Palizne
• 1392. - 1393. Ivan knez Krcki
• 1397. - 1402. Nikola Gorjanski
• 1402. - 1404. Ladislav Grdevacki
• 1404. Pavao Bessenyo
• 1404. - 1406. Pavao Peez
• 1406. - 1408. Herman knez Celjski
• 1464. - 1465. Mirko Zapoljski
• 1466. - 1467. Ivan Tuz od Laka
• 1470. - 1472. Blaz Madjar Podmanicki
• 1472. - 1473. Damjan Horvat
• 1476. - 1477. Andrija Banffy Lendavski
• 1477. - 1481. Ladislav Egervarski
• 1493. Mirko Derencin Ivan Bot od Bojne
• 1493. - 1495. Ladislav Kaniski
• 1495. - 1498. Herceg Ivan Korvin
• 1498. - 1499. Djuro Kaniski
• 1499. - 1504. Herceg Ivan Korvin
• 1505. Franjo Balassa od Gyarmata
• 1505. - 1507. Andrija Bot od Bojne Marko Misljenovic
• 1508. - 1509. Ivan Ernust Cakovacki Juraj Kaniski
• 1510. - 1511. Andrija Bot od Bojne
• 1512. - 1513. Mirko Perenyi
• 1513. - 1520. Petar Berislavic
• 1521. - 1524. Ivan Karlovic Krbavski
• 1524. - 1525. Ivan Tahi
• 1525. - 1531. Franjo Bacan
• 1530. - 1534. Simun Erdödy, biskup
• 1527. - 1531 Ivan Karlovic Krbavski
• (1531. - 1533. Andrija Tuskanic, ban. namj.)
• (1533. - 1535.Petar Keglevic Buzimski ban. namj.)
• (1536. Nikola Gerendy ban. namj.)
• 1537. - 1539. Toma Nadasdy
• 1539. - 1542. Petar Keglevic Buzimski
• 1542. - 1556. Nikola grof Zrinski
• 1556. - 1567. Petar grof Erdödy
• 1567. - 1568. Juraj biskup Draskovic
• 1567. - 1572 Franjo knez Frankopan Slunjski
• 1574. - 1578. Gaspar Alapic Velikokalnicki
• 1578. - 1584. Krsto barun Ungnad
• 1584. - 1595. Toma grof Erdödy
• 1596. - 1607. Ivan barun Draskovic
• 1608. - 1615. Toma grof Erdödy
• 1615. - 1616. Benko Turoci Ludbreski
• 1616. - 1622. Nikola knez Frankopan
• 1622. - 1626. Juraj grof Zrinski
• 1627. - 1639. Sigmund grof Erdödy
• 1640. - 1646. Ivan grof Draskovic
• 1647. - 1664. Nikola grof Zrinski
• 1665. - 1670. Petar grof Zrinski
• 1670. - 1693. Nikola grof Erdödy
• 1693. - 1703. Adam grof Bacan
• 1704. - 1732. Ivan grof Palfy
• 1732. - 1733. Ivan grof Draskovic
• 1733. - 1741. Josip grof Eszterhazy
• 1742. - 1756. Karlo grof Bacan
• 1756. - 1783. Franjo grof Nadasdy
• 1783. - 1785. Franjo grof Eszterhazy
• 1785. - 1790. Franjo grof Balassa od Gyarmata
• 1790. - 1806. Ivan grof Erdödy
• 1806. - 1831. Ignjat grof Djulaj
• 1823. - 1840. Franjo barun Vlasic
• 1842. - 1845. Franjo grof Haller
• (1840. - 1842., 1845. i 1848. Juraj Haulik de Varalya, ban. namj.)
• 1848. - 1859. Josip grof Jelacic Buzimski
• 1859. - 1860. Ivan grof Coronini-Kronberg
• 1860. - 1867. Josip barun Sokcevic
• 1867. - 1871. Levin barun Rauch, (ban. namj. onda ban)
• 1871. - 1872. Koloman pl. Bedekovic Komorski
• (1872. - 1873. Antun Vakanovic, ban. namj.)
• 1873. - 1880. Ivan Mazuranic
• 1880. - 1883. Ladislav grof Pejačević
• (1883. Herman Ramberg, kr. komesar)
• 1883. - 1903. Dragutin grof Khuen-Hedrvary
• 1903. - 1907. Teodor grof Pejačević
• 1907. - 1908. Aleksandar pl. Rakodczay
• 1908. - 1910. Pavao barun Rauch
• 1910. - 1912. dr. Nikola pl. Tomašić
• 1912. - 1913. dr. Slavko pl. Cuvaj, (komesar, onda ban)
• 1913. - 1917. Ivan barun Skerlec Lomnički
• 1917. - 1919. Antun pl. Mihalović
• 1919. dr. Ivan Paleček
• 1919. - 1920. dr. Tomislav Tomljenović
• 1920. dr. Matko Laginja
• 1920. - 1921. dr. Tomislav Tomljenović

Ban Banovine Hrvatske 1939.-1941.

• Dr. Ivan Šubašić, 1939.-1941.
Ljutu travu na ljutu ranu!

Kralju Dmitre Zvonimire - u tamnici tvoji su ratnici-tvoji Generali!
Odgovorite