Ustroj Državnih željeznica u NDH 1941 - 1945.

''Ti hrvatski narode ne očekuješ svoga spasa od gavana i bogatuna...''
Odgovorite
Avatar
LEGIONARI
Podurednik
Postovi: 1554
Pridružen/a: čet vel 26, 2009 3:40 pm

Ustroj Državnih željeznica u NDH 1941 - 1945.

Post Postao/la LEGIONARI »

USTROJ DRŽAVNIH ŽELJEZNICA U NDH (1941-1945)


UDK 061.5:656.2 HDŽ "1941/45"

U clanku se daje prikaz ustroja Hrvatskih državnih željeznica Nezavisne Države Hrvatske u povijesnom kontekstu onoga vremena. Istaknute su ovlasti pojedinih ministarstava iz djelokruga prometa (željeznica). Takoder, spominje se i uredenje odnosa s Društvom željeznica Dunav–Sava–Jadran (prije Društvo Južnih željeznica) koje je 1860. sagradilo prvu prugu u Hrvatskoj, koja je prolazila kroz Medimurje (Pragersko/Cakovec–Kotoriba). I na
kraju, spomenut je i nacin zaštite željeznickog prometa u NDH.

Uvod

Slavko Kvaternik (1878–1947), jedan od voda ustaške organizacije u zemlji, proglasio je 10. travnja 1941., na sam dan ulaska njemacke vojske u Zagreb preko zagrebacke krugovalne postaje osnivanje Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Nova država proglašena je pod okriljem Treceg Reicha i Kraljevine Italije kao svojih glavnih zaštitnika, koji su u njoj imali odlucan utjecaj u svakom pogledu, pa tako i u prometnom. Teritorijalno je obuhvačala dijelove Hrva tske, Bosnu i Hercegovinu i Srijem. Italiji je 18. svibnja 1941. tzv. Rimskim ugovorima ustu pljen dobar dio najrazvijenije hrvatske jadranske obale, a Madarska je prisvojila Medimurje i Baranju. NDH je demarkacijskom linijom, koja je odredena 23. travnja 1941. bila podijeljena na talijansko i njemacko interesno podrucje. Ona se pružala pravcem Samobor–Petrinja–Glina–Bosanski Novi–Prijedor–Banja Luka–Jajce–Donji Vakuf–Travnik–Visoko–Sarajevo–Rudo. Sva ta mjesta bila su u njemackom interesnom podrucju.

Hrvatske državne željeznice

Od 16. travnja 1941. u podne uspostavljen je mirnodopski promet na svim prugama
željeznicke mreže Ravnateljstva državnih željeznica u Zagrebu. Istoga dana u Zagrebu Ante Pavelic (1889–1959), poglavnik Nezavisne Države Hrvatske izdao je Odredbu o imenovanju Prve Hrvatske Državne Vlade.
Ova Vlada sastojala se od:
- Predsjedništva (Ante Pavelic osobno)
- potpredsjednika
- 9 ministara
- predsjednika Zakonodavnog povjereništva.
Tim su cinom do osnivanja Ministarstva prometa i javnih radova 24. lipnja 1941. sav promet, pa tako i željeznice, postali sastavni dio Ministarstva Hrvatskog domobranstva sa
sjedištem u Zagrebu, odnosno potpale su pod Zapovjedništvo cjelokupnih oružanih snaga
NDH. Prvi ministar navedenoga Ministarstva bio je Slavko Kvaternik, zamjenik Poglavnika,
koji je preuzeo zapovjedništvo nad cjelokupnim oružanim snagama i cjelokupnim prometom
u Hrvatskoj (željeznice, ceste, rijeke, obale, pošta, telegraf, telefon itd.). Temeljnom odred bom o ustrojstvu Zapovjedništva vojske i Ministarstva Hrvatskog domobranstva osnovano je Predsjedništvo i sedam odjela na celu kojih je bio zapovjednik ili predstojnik.
Odjeli su bili sljedeci:
- Odjel kopnenih snaga
- Odjel za ratnu mornaricu, rijecnu plovitbu, obale i pomorstvo
- Odjel zracnih snaga
- Odjel za željeznice i prome,
- Odjel za cestovni saobracaj i gradevine
- Odjel pošta, brzojava, telefona i radia
- Odjel za zbor javnog reda i sigurnosti.
Željeznice su svrstane u IV. Odjel za željeznice i promet (OŽP) pod koji su spadala
Ravnateljstva državnih željeznica u Zagrebu i Sarajevu. Preciznije rečeno Ravnateljstvo u
Zagrebu pretvorilo se u jedan od odjela toga Zapovjedništva, koji se zvao Ministarstvo
Domobranstva. Odjel za željeznicki promet. U djelokrug Odjela za željeznice i promet na samom je pocetku stvaranja željeznickoga sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj spadalo upravljanje državnim željeznicama, unutarnje ustrojstvo željeznica, prijevoz vojnoga tran sporta i ratnoga materijala na svim prugama, intenzivan popravak, usavršavanje, proširenje i novogradnja postojecih željeznickih postrojenja i objekata, opskrba ugljenom i mazivom, popravak i održavanje vagona i lokomotiva, izgradnja željeznickih pruga, otvaranje i uredenje pogranicnog prometa sa susjednim željeznickim upravama, dogovori sa susjednim željezni ckim upravama voznom redu, uredenju željeznickih prostorija na pogranicnim stanicama, kao i smještaju željeznickog osoblja koje je odredeno za obavljanje službe, organiziranje tecajeva za prometne cinovnike i sl. Odjelom za željeznicki promet upravljao je odjelni predstojnik, koji je 10. travnja 1941., na dan proglašenja NDH, po nalogu zamjenika Poglavnika preuzeo upravu nad cjelokupnim željeznickim prometom u NDH. Interesantno je vidjeti način na koji je on trebao upravljati. Već prvih dana postojanja NDH odjelni predstojnik uputio je proglas cjelokupnom željezničkom osoblju, u kojem je između ostaloga rekao: "Raditi mora svatko, i to s veseljem mnogo raditi i neumorno raditi. Tko ne će tako raditi, pa se primjeti makar i mala sabotaža biti će smjesta, bez ikakvog obzira odveden na prisilan rad. Ista kazna čeka lijenćine i pijanice, korupcioniste i podmitljivce." Također je 16. travnja 1941. izdao Okruž nicu u kojoj je rekao: "Od sveukupnog željeznickog osoblja zahtjevam bezuslovnu poslušnost i najstrožu disciplinu. Osoblje se mora striktno pridržavati svih dosadanjih propisa, koji nijesu u suprotnosti s postojanjem Nezavisne Države Hrvatske. Zabranjujem pod pretnjom najtežih posljedica, pa i otpusta iz službe svaku osobnu promjenu bez moga pristanka. Preuzimanje službenih funkcija kod Hrvatskih državnih željeznica od bilo koga, a bez moga prethodnog pristanka kažnjavat cu otpustom iz službe. Sve dosadašnje izmjene, koje su učinjene na služ benim položajima bez moga pristanka imaju se dovesti u prijašnje stanje. U novom poretku položaji niti će se uzimati, niti se traže već će ih odredjivati Poglavnik ili njegovi povjerenici. Šefovi jedinica neka smjesta o ovome obavjeste osoblje." Isto se tako Okružnicom o vojnoj disciplini u željeznickoj službi od 2. svibnja 1941. tražilo od svih službenika Odjela za željez nice i promet vojnička disciplina. Odjel za željeznički promet dijelio se na odjeljenja kojima su upravljali načelnici odjeljenja. Svako odjeljenje imalo je odsjeke na čelu s predstojnikom odsjeka koji je pak imao dodijeljene referente s potrebnim osobljem za pojedine poslove. UnuTarnjem ustrojstvu željeznica pristupilo se već prvog mjeseca postojanja NDH. Uz već posto jeća četiri odjeljenja i to:

- Obćeg
- Saobracajno-komercijalnog
- Gradjevinskog
- Strojarskog
uredila su se još četiri odjeljenja, odnosno odsjeci i to:
- Trgovački odsjek, s Kontrolom prihoda kao pododsjekom
- Računski
- Gospodarski
- Odsjek za gradnju željeznica.

Odio za željeznicki promet 23. travnja 1941. proširio je svoj nadzor i upravljanje i na
pruge bivših Oblasnih direkcija državnih željeznica Sarajevo, Ljubljana, Beograd Sjever i Jug,
pod uvjetom da su se te pruge nalazile na podrucju NDH. Interesantno je spomenuti podatak da je 1941. Generalna direkcija srpskih državnih željeznica u beogradu odobrila besplatan prijevoz iseljenika Hrvata s teritorija srbije u NDH, kako za lica, tako i za prijevoz njihovih pokućstva. Zakonskom odredbom o državnoj vladi NDH od 24. lipnja 1941.14 određena je nova struktura državne vlade NDH. Državna vlada NDH sastojala se od dvanaest ministar stava, između kojih je bilo i Ministarstvo prometa i javnih radova sa sjedištem u Zagrebu. U
djelokrug ministarstava spadali su poslovi oko ustrojstva državnih oblasti, ustanova i poduzeća, vrhovno uređenje cjelokupne državne uprave i vrhovni nadzor nad upravnim oblastima, njihovim ustanovama, poduzećima i organima, pripremanje prijedloga zakona i zakonskih odredaba, kao i poslovi koji su im posebnim zakonskim odredbama bili određeni. U djelokrug Ministarstva prometa i javnih radova vezano uz rad željeznica ulazili su
sljedeći poslovi: državni promet, uprava i uporaba Hrvatskih državnih željeznica (HDŽ), određivanje cijena na svim željeznicama koje obavljaju javni promet; u sporazumu s Ministarstvom domobranstva i Ministarstvom obrta, veleobrta i trgovine osnivanje i izgrađivanje državnih željeznica, osnivanje i odobravanje izgradnje privatnih željeznica, nadzor nad prijevozom robe i putnika u suradnji s ostalim ministarstvima u koja su ti poslovi
zasijecali, izgradnja i uzdržavanje svih državnih zgrada, mostova i ostalih građevina, nadzor nad gradnjom i iskorištavanjem samoupravnih i posebničkih željeznica i prijevoznih sredstava preko rijeka i jezera i sl.15 Poslije je izvršena podjela ministarstava na odjele, i to Zakonskom odredbom o podjeli ministarstava na odjele i o djelokrugu odjela od 9. kolovoza 1941. Ministarstvo prometa i javnih radova podijeljeno je na Obći odsjek koji je bio izravno pod ministrom, i na tri, odjela kojima su na čelu bili državni tajnici:
- Odjel za željeznice, autopromet i brodarstvo (pod ovaj Odjel potpadala su dva
Ravnateljstva Hrvatskih državnih željeznica i to u Zagrebu i Sarajevu)
- Odjel za pošte, brzojav i brzoglas
- Odjel za javne radove.
U djelokrug Odjela za željeznice, autopromet i brodarstvo vezano uz rad željeznica spadalo je ustrojstvo, uprava i iskorištavanje državnih željeznica, ustrojstvo i uređenje državnih prome tnih oblasti, ustanova, zavoda i poduzeća te nadzor nad njima, određivanje, odnosno odobra vanje cijena na svim željeznicama koje su vršile javni promet; u sporazumu s Ministarstvom domobranstva i Ministarstvom obrta, veleobrta i trgovine osnivanje državnih željeznica, sura dnja s istim ministarstvima pri osnivanju i izgradnji posebničkih željeznica; u suradnji s Ministarstvom domobranstva, Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom za obrt, veleobrt i trgovinu nadzor nad posebnićkim prometnim poduzećima koja su vršila prijenos putnika i robe, službovni odnosi osoblja državnih prometnih oblasti, poduzeća,ustanova i zavoda te izvršenje tih proracuna, racunarsko-gospodarstveni poslovi, željeznicka niža i srednja nastava; u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova medunarodna željeznicka
prometna i pristojbena politika, izrada prijedloga zakona i zakonskih odredaba, propisivanje naredaba i propisnika, pravni poslovi koji su se odnosili na pitanja iz djelokruga Odjela. Već navedenom Zakonskom odredbom o podjeli ministarstava na odjele i o djelokrugu odjela iz kolovoza 1941. u Glavnom stožeru domobranstva Ministarstva hrvatskog domobranstva uvodi se Prometni odjel. Što se prometa općenito tiće, zadaća mu je bila proučavanje i iskorištavanje cjelokupnog prometa u vojničke svrhe u slučaju rata i suradnja s Ministarstvom prometa i javnih radova u pitanjima javnog prometa, razmještanje i prevoženje dijelova domobranstva, proucčavanje i očevidnost prometnih sredstava za ratne potrebe. Što se željez nica tiće, Prometni odjel Glavnog stožera domobranstva imao je u ovlasti upravu željeznickim jedinicama i upućivanje vojnih transporata (preselica). Godine 1942., nadopunom navedenoga Propisnika, Etapnom odjelu Glavnog stožera domobranstva dodaje se u djelokrug skrb o osiguranju željeznica i drugih prometnih sredstava u državi. Istom Zakonskom odredbom, Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Ministarstva unutarnjih poslova stavljeni su u djelokrug poslovi željezničkoga redarstva. Već navedena suradnja s Ministarstvom domobranstva i Ministarstvom prometa i javnih radova pri osnivanju i izgradnji državnih željeznica te osni vanju i izgradnji posebničkih željeznica stavljena je u nadležnost Odjelu za gospodarsku politiku Ministarstva obrta, veleobrta i trgovine. Odjelu za vanjsku trgovinu istog Ministarstva stavljena je u nadležnost suradnja s Ministarstvom prometa i javnih radova kod vođenja trgovinsko-prometne politike željeznickoga prometa. Dana 11. kolovoza 1941. otvoren je na pruzi Karlovac–Ljubljana željeznički promet između NDH i Kraljevine Italije, i to vlakom br. 9221 koji je iz Ljubljane dolazio u Bubnjarce u 8 sati i 59 minuta. Suglasnim rješenjem željez ničkih uprava obiju zemalja, otvorenje prometa na ovoj pruzi i njegovo daljnje odvijanje bilo je istovjetno odredbama zapisnika konferencija u Rijeci 26–31. svibnja 1941. Pogranična postaja na hrvatskoj strani bila je postaja Bubnjarci, a na talijanskoj postaja Metlika. Carinski i redarstveni pogranični pregled putnika, prtljage i robe obavljala je svaka uprava na svojoj pograničnoj postaji.
Ljutu travu na ljutu ranu!

Kralju Dmitre Zvonimire - u tamnici tvoji su ratnici-tvoji Generali!
Odgovorite