Narodne vrjednote koje ne prolaze

''Ti hrvatski narode ne očekuješ svoga spasa od gavana i bogatuna...''
Odgovorite
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3262
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Narodne vrjednote koje ne prolaze

Post Postao/la zummann »

Prof. GRGO PEJNOVIC



»Narod je duhovna zajednica manjeg ili većeg broja ljudi u prošlim, sadašnjim i budućim generacijama nastala na zajedničkom teritoriju dugim doživljavanjem i proživljavanjem zajedničke sudbine«. Pojedinac u odnosu prema narodu jest prolazan elemenat i narod nije samo zbroj pojedinaca, već živa organska cjelovitost, koja u sebi uključuje veliki niz pokoljenja, prožetih zajedničkim duhom, razvijanim kroz narodnu historiju. Duhovne vrjednote su ono bitno, što prožima naraštaje i ugrudvava narode. Jezik, vjera, običaji, književnost, umjetnost, pravno, etičko i moralno poimanje jesu najgranitnija podloga na kojoj se učvršćuje sviest o narodnome bivstvu i gradi volja jedne zajednice za svoj slobodni individualni život. To su oni subjektivni i objektivni momenti, koji se iztiču da su potrebni jednoj zajednici, a da bi je se prizalo narodom, Sviest se ukorienjuje u prošlosti i živi je eksponent narodnog jastva, koje se očituje u svim manifestacijama narodnog života i njegovim reakcijama u čuvanju svojega organizma. Iz sviesti proiztiče znanje o svojemu jastvu, a na tome se fundira volja za svoj slobodan život. — U tim psihičkim pojavama jedne zajednice ostvaruje se subjekt naroda. S druge strane i objektivni su momenti očiti i stvarni. Naša narodna kultura objektivirana u svim mogućim izražajnim oblicima, nošena i izgrađivana genijalnim duhovima (Marulić, Gundulić, Vitezović, Klović, Radić i Meštrović) kao i narodnim zajedničtvom, koje je kroz tisuće godina svoga životnoga razvoja objektiviralo u svojoj nošnji, pjesmi, običajima, narodnoj filozofiji izraženoj u poslovicama i pričama kao i u svojem pravnom, estetikom i etičkom poimanju je dokaz izgrađenog narodnog jastva. Da nije tako bilo, wmša narodna individualnost, ovdje na ovakovome udarnom položaju, bila bi davno otopljena u valovima tuđih kultura i tuđih naroda, jer »oni su se narodi mogli odr biti na nezgodnom geopolitičkom položaju i u najpresudnijim prilikama, koji su tuli urezati dvostruke tragove svoga bića materialno stvaranje u prostoru i duhovno stvaranje u vremenu«. (F. Lukas). Hrvati su se ugniezdili na vrlo nezgodnom geopolitičkom položaju. Jednim dielom na Balkanu a drugim dielom u ograncima, panonske nizine i podunavskog bazena. Udarnim snagama sa sjevera, juga i iztoka pristupi su otvoreni širom, što je posljedica težko hrvanje s Avarima, Hunima,Bizantom, Mađarima, Mletčanima, Turcima, Austrijom i Srbijom. Ali uzprkos svim udarcima i nepovoljnom stratežkom položaju, kao i konfiguraciji tla, uslied čega je stvarano više kulturnih središta, uzprkos zadiranju tuđinskih pandža u živo narodno tkivo i sa strane Turaka, Mletčana, Mađara i Srba, duševna snaga naroda snažno je paralizirala sva kulturna presizanja, a od druge polovice devetnaestog stoljeća, kao i kroz ova tri i pol decenija dvadesetog stoljeća, hrvatski narod je pregnuo u borbu, da sa svojeg poviestnog područja zauviek izbaci svaku tuđinsku dominaciju i da ostvari svoju samostalnu državu, gdje će moći razvijati svoje duhovno i materialno blagostanje.

Narodna je volja, u smjeru ovoga cilja, očitovana u mislima i djelima hrvatskih intelektualaca, kao i preko nebrojenih žrtava, junaka i fanatika, koji u današnjoj gigantskoj borbi proliše svoju krv.

I kad se uživimo u dinamiku naše poviesti, sjaj i snagu Hrvatske za njenih nrvatskih vladara, i kad si predstavimo snagu nadčovječnog hrvanja našega čovjeka na obrani svojega prava i kad znamo da Hrvat nije nikada nikoga napadao i gazio tuđe pravo, već svoj život prožimao zakonima vječne pravde i u ime te pravde ustajao protiv onih koji su trgali živo tielo Hrvatske, onda jača vjera naša, jer u svim i kroz sve borbe i katalizme poviesti ideal vječnoga uviek je pobjeđivao.

I kad se u svojem zanosu uživimo u najveću epopeju Hrvatstva, koja se odvija jučer, danas — sada, kada iz najteže Hrvatske Golgote uzkrsava hrvatska država i kada se u tu državu uklapaju sve etničke i historijske pokrajine Hrvatske i uzprkos svim tamnim silama, koje su uprle da ruše sve ono što narod hoće, narod daje svoju mladost, da u nova ognjišta slobode svoju krv i kosti zida; onda jača naša volja da nastavimo stazama rada i borbe.

Mi smo generacija koja proživljava sudbonosne dane Hrvatske, ali po svim znacima čini se, da sudbina ovaj put ovisi o samim Hrvatima, Težina zadatka traži i najveće i najteže žrtve — a to se može izdržati i dati uz podpuno ujedinjene sve narodne snage u žive i neoborive zidove zaboravivši sva strančarenja, grupacije i politička natezanja. Ako ikad danas najviše moramo biti nacionalni egoisti, prezreti sve što ne dolazi iz čiste i poštene hrvatske savjesti. Za nas ne može vriediti nikakva osim čiste hrvatske kombinacije. — Za nas ne može imati značenja ni internacionalizam i kosmopolitizam pa tko ga nosio, ako je tu oštećena hrvatska narodna individualnost, ako nas se duhovno ili čak bioložki želi uništiti i tako zapečatiti sudbinu naroda, koji je svoju kulturu i svoje živovanje kroz cielu svoju poviest jednom rukom branio, a drugom gradio. A vrjednote koje mora;u u;edinjavati sve Hrvate u ljubavi, vjeri i bratstvu jesu: hrvatska zemlja, hrvatski narod, hrvatska kultura i hrvatska država. Ni razna politička, kulturna i vjerska opredjeljenja ne mogu umanjiti veličinu ovih vrjednota pred čistom savjesti svakoga Hrvata. Sve osobno, partijsko i klikaško pada pred uzvišenim idealom čovjeka, koji se izdiže iznad svega i ljubi svoju hrvatsku zemlju, hrvatski narod, hrvatsku kultura i hrvatsku državu. K tome idealu putem jedinstva i ljubavi pozvana je hrvatska mladost da sprieči sva podla i tuđinska namjeravanja, pa makar obećavala bilo kakove kombinacije i političke oblike. Jedini program za sviestnog Hrvata vriedi "Hrvatska Hrvatima". Razočarani Trumbić, sumnjivom smrtću prerano nestali Supilo, ubijeni Radić i Šufflay neka nam u dušama odzvanja kao memento,kada se radi o mojem narodu, mojoj zemlji, narodnoj kulturi i državi.

Hrvati su dali veliki broj idealista i ljudi s vrlo širokim koncepcijama (Križanić, Štrosmajer, Gaj, Radić) i u svome idealizmu i na dubokom etičkom poimanju iznalazili su platforme za široke zajednice, ali nitko izvan hrvatskih granica nije ih htio shvatiti u dubini njihove ideje, već su te njihove ideje upotrebljene od drugih na gašenje hrvatske sviesti i mekšanje hrvatskoga jastva. — I dok su drugi u svojem egoizmu uztrajali, Hrvatska mladost mora ići putem hrvatske državotvornosti, kojom je išao Tomislav, Krešimir, Svačić i Starčević. Neka budemo zasukanci i vukodlaci, kad se radi o hrvatskom državnom pravu. Najveći prinos sebi i kulturi čovječanstva doprinieti ćemo onda, kada u slobodi i uz sredstva, koja nam pruža naša liepa i bogata Hrvatska, budemo nadograđivali svoju narodnu kulturu u službi istine, ljepote i prava i tako doprinašali više nego dosad obće čovječanskoj ideji.

Hrvatsku mladost, koja svojim radom ulazi u život narodne zajednice, neka vode ideali i vrjednote: hrvatskog naroda, hrvatske zemlje, hrvatske kulture, hrvatske države u kojoj je izražen hrvatski narodni suverenitet a nosilac je državni poglavar — Poglavnik, koji poručuje:

-"Stoga svaki Hrvat u tom času, siguran sam, gledat će na najviši probitak, a to je probitak države i naroda. Svaki političar neka od srdca, neka s dušom prione u zajednički rad za ovo veliko narodno dobro, a ja kao poglavar Nezavisne Države Hrvatske kažem, neka se ujedine i sve političke snage hrvatskoga naroda u času, k ad se hrvatska država ujedinjuje i obnavlja, da sa svim hrvatskim snagama tu državu hrvatskom narodu osiguramo, da ga obranimo i da stvorimo sretnu i dobru budućnost svim hrvatskim pokoljenjima u svim krajevima i u svim narodnim slojevima." —

(Poglavnik — 9. rujna 1943.)
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Odgovorite