Odredbe,propisi,pravilnici......

''Ti hrvatski narode ne očekuješ svoga spasa od gavana i bogatuna...''
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

Započelo je „bolno" čišćenje

RAZRIJEŠENI DUŽNOSTI SVI USTAŠKI DUŽNOSTNICI


Zagreb, 9. kolovoza.
Iz Glavnog Ustaškog Stana izdana je danas ova odredba:
U smislu točke 4 i 13 Ustaškog ustava ovime
razrješujem svake dužnosti sve ustaške stožernike, logornike, tabornike i njihove pobočnike, na cjelokupnom području Nezavisne Države Hrvatske.
Uslijed togu imaju svi obustaviti svaku i najmanju djelatnost.
Ustaške organizacije imaju ostati u svojoj organizatornoj postrojbi u nedjelatnom stanju do ponovnog imenovanja dužnostnika, koja će uslijediti u najkraćem roku.
Sve postrojbe, koje su postrojene kao oružana pomoć, t. j. tako zvane »Divlje ustaše« imaju smjesta prestati sa svakom djelatnošću.
Ova odredba ne odnosi se na redovitu Ustašku vojnicu, postrojenu u ustaške bojne pod redovitim ustaškim zapovjedništvom te na one postrojbe, koje služe kod Državnog ravnateljstva za ponovu, koje na Državnim granicama i na objektima državnog prometa i državnih zgrada vrše službu, kao niti na one, koje su dodijeljene Ustaškoj nadzornoj službi.


ZA DOM SPREMNI!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu,
dne 9. kolovoza 1941.
Poglavnik:
Dr. ANTE PAVELIĆ, v. r.

Upravni zapovjednik Organizatornog ureda G. U. S. poglavni pobočnik:
Blaž Lorković, v. r.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

POGLAVNIKOVA ODREDBA
o stegovnom ustaškom sudu



§ 1.
Osniva se Stegovni sud Glavnog Ustaškog Stana sa sjedštem u Zagrebu za vršenje stegovne sudbenosti u smislu ove odredbe:

1. nad svim Doglavnicima,
2.nad svim poglavnim pobočnicima,
3.nad svim povjerenicima Glavnog ustaškog stana,
4.nad svim odjelnim upraviteljima Glavnog ustaškog stana,
5.nad svim nadzornicima Glavnog ustaškog stana,
6.nad svim nadstojnicima odsjeka Glavnog ustaškog stana,
7.nad svim stožernicima i
8.nad svim stožernim pobočnicima.

§ 2.
Stegovni sud Glavnog ustaškog stana nadležan je za istraživanje, sudjenje i kažnjavanje stegovnih prestupaka ustaških dužnosti, koje počine osobe, navedene u § 1. ove odredbe, izuzjevši prestupke i zločine u smislu kaznenog zakonika od 27. siječnja 1929.
Pod Stegovni sud Glavnog ustaškog stana podpada svaka u § 1. ove odredbe navedena osoba:

1. koja se riječju ili djelom ogriješi o ustaška narodna, politička, kulturna ili vjerska načela i zasade;
2.koja se oda piću, kartanju ili razbludnom životu,
3. koja zloupotrijebi svoj službeni položaj, ustašku odoru ili oružje, odnosno osobnu iskaznicu;
4. koja se ogriješi o stegovne dužnosti prema svojim predpostavljenim ili uopće prema položajem starijim dužnostnicima;
5. koja svojim nastupom krnji ustašku stegu ili bratsku uzajamnost;
6. koja se kao nedostojna uvuče u ustaške redove; .
7. Koja zlonamjerno prešuti kakav prestupak ili zločin svoj ili druge koje osobe, navedene u § 1. ove odredbe, ili takvoj osobi svojim svjedočanstvom, odnosno preporukom, pomogne uvući se u ustaške redove:
8. koja se ne pokori nalogu ili ne izvrši nalog predpostavljenog ili položajem starijeg ustaškog dužnostnika, ako je izdani nalog službenog značaja i
9.koja kleveće kojeg pripadnika Ustaškog hrvatskog oslobodilačkog pokreta, ili mu svijesno naškodi.

§ 3.
Kazne stegovnih prestupaka ustaških dužnosti jesu:
1.ukor,
2.oduzeće oružja na stanovito vrijeme,
3.oduzeće odore i osobne iskaznice na stanovito vrijeme,
4.lišenje čina i
5.odpust ili isključenje iz ustaških redova.
U koliko osudjena osoba za vršenje ustaške službe dobiva novčana beriva, mogu joj ova biti djeiomično ili podpuno uskraćena u savezu s kojom od gore navedenih kazni.

§ 4.
Na ćelu Stegovnog suda Glavnog ustaškog stana stoji pročelnik.
Pročelnika, odnosno njegova zamjenika, imenuje na neodredjeno vrijeme Poglavnik ili onaj, koga Poglavnik za to odredi, i to iz redova ustaških dužnostnika, navedenih u § 1. ove odredbe, a na prijedlog Glavnog ustaškog stana.
Stegovni sud Glavnog ustaškog stana sudi u vijeću, koje se sastoji od predsjedatelja, odnosno njegova zamjenika, i četvorice članova vijeća, odnosna njihovih zamjenika, te perovodje.
Predsjedatelja, odnosno njegova zamjenika, i osam članova vijeća, odnosno njihove zamjenike, imenuje na neodredjeno vrijeme Poglavnik ili onaj, koga Poglavnik za to odredi, i to iz redova viših ustaških dužnostnika, a na prijedlog Glavnog ustaškog stana. Predsjedatelj ili dva člana vijeća moraju biti svršeni pravnici.
Izmedju imenovanih sastavlja pročelnik suda odnosno njegov zamjenik, vijeće za svaki pojedini slučaj. Najmanje dva člana vijeća ne smiju imati niži činored od optuženika. Pročelnik suda dužan je brinuti se, da Glavni ustaški stan predloži Poglavniku predsjedatelja, odnosno njegova zamjenika, i odredjeni broj članova vijeća, odnosno njihovih zamjenika.
Ostalo osoblje suda postavlja pročelnik, odnosno njegov zamjenik.

§ 5.
Optuženiku pristoji pravo tražiti izuzeće predsjedatelja i članova vijeća, ako postoje opravdani razlozi sumnje u njihovu nepristranost. O tome, da li postoje opravdani razlozi sumnje u nepristranost predsjedatelja i članova vijeća, odlučuje pročelnik suda, odnosno njegov zamjenik.
Predsjedatelj i članovi vijeća, odnosno njihovi zamjenici, dužni su sami odkloniti sudjelovanje u radu vijeća u slučaju, koji traži ili opravdava njihovo izuzeće.

§ 6.
Nakon podnesene prijave, ili po saznanju počinjenog stegovnog prestupka, pročelnik suda, odnosno njegov zamjenik, ili po njegovoj odredbi jedan član vijeća vrši izvide i prikuplja dokazna sredstva, nakon čega pročelnik suda, odnosno njegov zamjenik, odredjuje sudbenu raspravu, na koju se pismeno pozivlju predsjedatelji i članovi vijeća, optuženi i predloženi svjedoci.
Ako predsjedatelj vijeća nakon proućenja istražnih spisa stekne uvjerenje, da nema mjesta stegovnom postupku, bilo uslijed pomanjkanja stvarnih dokaza, bulo uslijed očite nekrivnje. optuženika, imade on u tajnoj sjednici vijeća predložiti obustavu stegovnog postupka protiv optuženika, a taj svoj prijedlog imade stvarno i uvjerljivo obrazložiti. Ako vijeće takav prijedlog većinom glasova prihvati, imade se stegovni postupak protiv optuženika obustaviti. Raspravni tok takvog obustavnog prijedloga, kao i odluka vijeća o tom prijedlogu, imade se zapisnički ustanoviti.

§ 7.
Svakom optuženiku dopuštena je osobna obrana, a može se u svoju obranu pozvati za svjedoke, koji će na raspravi, a po potrebi već i u istrazi, preslušati, ako predhodno dadu zapisničku izjavu, da će iskazati čistu i pravu istinu, te da za svoj svjedočili iskaz primaju i unašaju svu odgovornost.

§ 8.
O toku čitavog istražnog i raspravnog postupka imade se voditi točan zapisnik. Istražni zapisnik podpisuju voditelji istrage i sudjelujuće osobe, a raspravni zapisnik predsjedatelj i svi članovi vijeća, te optuženik i preslušani svjedoci, dok osudu potpisuju predsjedatelj vijeća i perovodja.

§ 9.
Ako je poziv na raspravu optuženiku osobno i pravodobno uručen, a on ne dodje na raspravu, niti svoj nedolazak dovoljno ne opravda, može se rasprava provesti i u njegovoj otsutnosti, te izreći i proglasiti osuda, ako vijeće drži, da prisutnost optuženika nije potrebna radi razjašnjenja stvari i utvrdjenja istine. U ovakvu će se slučaju osuda dostaviti optuženiku u pismenom odpravku.

§ 10.
Nakon dovršene rasprave povlači se vijeće na vjećanje, te donosi u tajnoj sjednici i svoju izreku o krivnji i kazni.
Nakon što predsjedatelj vijeća, ili po njemu odredjeni član vijeća, ukratko ponovi posljedak rasprave te izloži bitna obilježja predmetnog stegovnog prestupka, pristupa se glasovanju o krivnji optuženika.
Izreka vijeća o krivnji i kazni donosi se većinom glasova na temelju slobodnog osvjedočenja članova vijeća. Prvi glasuje najmladji član vijeća, a zatim redom po starosti slijedeći, dok predsjedatelj glasuje posljednji.
Ako je izreka vijeća o krivnji donesena većinom glasova, stavlja predsjedatelj vijeća prijedlog o kazni, o kojem se prijedlogu glasuje na naprijed navedeni način.
Tok vijećanja, posljedak glasovanja i izreka vijeća o krivnji j kazni imade se
zapisnički ustanoviti.
Nakon toga predsjedatelj vijeća proglasuje optuženiku optužbu s razlozima.

§ 11.
Protiv osude Stegovnog suda Glavnog ustaškog stana nije dopušten nikakav pravni lijek,no svaka se osuda imade izložiti Poglavniku na potvrdu. Kada Poglavnik osudu potvrdi, ona postaje pravomoćna i ovršiva.
Samo Poglavnik može putem milosti dosudjenu kaznu ublažti ili je djelomično ili sasvim oprostiti, odnosno može ukinuti osudu i odrediti ponovnu raspravu pred drugim vijećem.

§ 12.
Ova odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama i njome se stavljaju izvan snage svi dosadanji propisi o stegovnoj sudbenosti nad osobama, navedenim u §1. ove odredbe.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

POGLAVNIKOVA ODREDBA

o postupku kod komunističkih napadaja, kad se počinitelj ne pronadje.


Zagreb, 1. listopada.
Donesena je ovo zakonska odredba:

§ 1.
Kad uslijed komunističkog napadaja na život ili imovinu pogine jedna ili više osoba, a za deset dana od počinjenog čina ne pronadje se počinitelj, odredit će i izvršiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu, za svakog poginulog strijeljanje deset osoba iz reda redarstveno ustanovljenih prvaka komunista.

§ 2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u »Narodnim Novinama«, a proteže se i na slučajeve, kod kojih nije još protekao rok od deset dana, odredjen u § 1. ove zankoske odredbe.


U Zagrebu, dne 2. listopada 1941.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
Dr. ANTE PAVELIC, v. r.

Ministar unutarnjih poslova:
Dr. ANDRIJA ARTUKOVIĆ, v. r.

Ministar pravosudja i bogoštovlja:
Dr. MIRKO PUK, v. r.

Broj: CCCXXXI-1620-Z. p. 1941.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
10_Poglavnikov_04
Rojnik
Postovi: 1421
Pridružen/a: ned ožu 11, 2007 2:46 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la 10_Poglavnikov_04 »

zoom_1 je napisao/la:POGLAVNIKOVA ODREDBA

o postupku kod komunističkih napadaja, kad se počinitelj ne pronadje.


Zagreb, 1. listopada.
Donesena je ovo zakonska odredba:

§ 1.
Kad uslijed komunističkog napadaja na život ili imovinu pogine jedna ili više osoba, a za deset dana od počinjenog čina ne pronadje se počinitelj, odredit će i izvršiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu, za svakog poginulog strijeljanje deset osoba iz reda redarstveno ustanovljenih prvaka komunista.
§ 2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u »Narodnim Novinama«, a proteže se i na slučajeve, kod kojih nije još protekao rok od deset dana, odredjen u § 1. ove zankoske odredbe.


U Zagrebu, dne 2. listopada 1941.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
Dr. ANTE PAVELIC, v. r.

Ministar unutarnjih poslova:
Dr. ANDRIJA ARTUKOVIĆ, v. r.

Ministar pravosudja i bogoštovlja:
Dr. MIRKO PUK, v. r.

Broj: CCCXXXI-1620-Z. p. 1941.
e to se zove zakon :!: "zds2" "zds2"
Ako želiš dići se visoko
na jednom stanovištu budi
i tu stani poput čvrste stijene
znaj da nije običaj kod ljudi
često mijenjat svoje uvjerenje...
Avatar
branac88
Vojnik
Postovi: 494
Pridružen/a: čet ožu 01, 2007 1:09 pm
Lokacija: Višnjevac

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la branac88 »

Domagoj je napisao/la:
zoom_1 je napisao/la:POGLAVNIKOVA ODREDBA

o postupku kod komunističkih napadaja, kad se počinitelj ne pronadje.


Zagreb, 1. listopada.
Donesena je ovo zakonska odredba:

§ 1.
Kad uslijed komunističkog napadaja na život ili imovinu pogine jedna ili više osoba, a za deset dana od počinjenog čina ne pronadje se počinitelj, odredit će i izvršiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu, za svakog poginulog strijeljanje deset osoba iz reda redarstveno ustanovljenih prvaka komunista.
§ 2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u »Narodnim Novinama«, a proteže se i na slučajeve, kod kojih nije još protekao rok od deset dana, odredjen u § 1. ove zankoske odredbe.


U Zagrebu, dne 2. listopada 1941.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
Dr. ANTE PAVELIC, v. r.

Ministar unutarnjih poslova:
Dr. ANDRIJA ARTUKOVIĆ, v. r.

Ministar pravosudja i bogoštovlja:
Dr. MIRKO PUK, v. r.

Broj: CCCXXXI-1620-Z. p. 1941.
e to se zove zakon :!: "zds2" "zds2"
"Zub za glavu, glavu za deset glava!" "zdsu1"
slika
"Wolkswagenova vrata i ženska usta najlakše se zatvaraju jednim jakim udarcem."
Rudolf Hess


slika
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

ZAKONSKA ODEEDBA O HRVATSKOM ORUŽNiŠTVU

§1.
Hrvatsko oružničtvo prestaje biti izravnim dijelom Hrvatskog domobranstva, te će od sada obstojati u okviru Ustaške vojnice.

§2.
Posebnom će zakonskom odredbom biti propisano novo ustrojstvo, djelovanje i službovni odnosi Hrvatskog oružničtva, a dotle će ono prelazno vršiti službu i ravnati se prema odnosnim dosadanjim propisima.

§ 3.
Svim su dosadanjim pripadnicima hrvatskog oružničtva sačuvana njinova jur stečena prava.

§4.
Svi dosadanji pripadnici Hrvatskog oružničtva, koji po svojim sposobnostima i moralnim svojstvima budu odgovarali potrebama novog oružničtva, moći će nastaviti službovanje i u novom oružničtvu. Oni, koji u novom oružničtvu ne budu službu nastavili, bit će stavljeni na razpolaganje Ministarstvu hrvatskog domobranstva.

§5.
Ovom se zakonskom odredbom stavljaju izvan snage svi (zakonski i ini) propisi, koji stoje s njom u protuslovlju.

§ 6.
Ova zakonska odredba zadobiva pravna moć danom proglašenja u Narodnim novinama, a njezina se provedba povjerava ministru unutarnjih poslova i ministru postrojniku.

U Zagrebu, 26. VI. 1942.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske
dr. ANTE PAVELIĆ v. r
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
10_Poglavnikov_04
Rojnik
Postovi: 1421
Pridružen/a: ned ožu 11, 2007 2:46 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la 10_Poglavnikov_04 »

domobran3 je napisao/la:Domagoj, vratio si se u naše redove! "zds2" Nijesi više "demokrat"!
a koji su to vaši redovi :?:
ja nikada nisam niti bio "demokrat" :!:
Ako želiš dići se visoko
na jednom stanovištu budi
i tu stani poput čvrste stijene
znaj da nije običaj kod ljudi
često mijenjat svoje uvjerenje...
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

POGLAVNIKOVA ODREDBA 0 VOJNOM ODLIKOVANJU


Kao vidljivi znaci odlikovanja za zasluge u miru ili u ratu stećne za hrvatski narod i Nezavisnu Državu Hrvatsku

proglašena je ova Zakonska odredba o osnutku reda i kolajne krune Zvonimira:

§ 1.
Osniva se »Red krune kralja Zvonimira« i »Kolajna krune kralja Zvonimira«, koji služe kao vidljivi znaci odlikovanja za zasluge u miru i u ratu, stečene za hrvatski narod i Nezavisnu Državu Hrvatsku.

§ 2.
Poglavar reda je Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske.

§ 3.
Ovim redom odnosno kolajnom odlikuje Poglavnik domaće i strane osobe za zasluge, stečene u miru ili u ratu za hrvatski narod i Nezavisnu Državu Hrvatsku.

§ 4.
Odlikovanja reda krune kralja Zvonimira dolaze medju odlikovanja svih hrvatskih redova isioga stupnja na drugo mjesto, a kolajna krune kralja Zvonimira iza zadnjega stupnja ovoga reda.

§ 5.
Red je izradjen u obliku hvratskog trolista u bijeloj caklini s uskim zlatnim rubom. Na sredini trolista nalazi se odtisak krune kralja Zvonimira. Rebra listova izradjena su zlatnim tropletom. Naličje je od glatke bijele cakline, zlatno obrubljene. U sredini naličja je natpis »Bog i Hrvati«, iznad natpisa' krunidbena godina »1076.«, a ispod njega dan proglašenja Nezavisne Države Hrvatske »10. IV. 1941.« Trolist je izradjen prema stupnjevima reda u tri veličina.

§ 6.
U redu krune kralja Zvonimira postoje:

a) velered s Danicom. Visina odnosno širina trolista iznosi 60 mm, a promjer je okruga u sredini s krunom kralja Zvonimira 15 mm. Danica je osmerokraka, srebrna zvijezda s promjerom krakova od 95 mm; u sredini zvijezde je trolist veličine III. stupnja.
Velered se nosi na 100 mm širokoj vrpci (lenti) propisane boje, od desnog ramena na lijevi bok, a Danica je pričvršćena na lijevoj strani grudiju povrh vrpce.
b)red 1. stupnja sa srebrnom zvijezdom: visina odnosno širina trolista iznosi
52 mm, a promjer okruga u sredini s krunom kralja Zvonimira 13 mm; Zvijezda je osmerokraka s promjerom krakova od 70mm; u sredim zvijezde je trolist, kojemu visina odnosno širina iznosi 30 mm, a promjer okruga u sredim s krunom kralja Zvonimira iznosi 9 mm.
Red se nosi oko vrata na propisanoj vrpci širine 40 mm, a zvijezda na lijevoj strani grudiju.
Odlikovanja pod a) i b) su iznad stupnjeva.

c)red I. stupnja bez zvijezde izradjen kao pod b), nosi se oko vrata na propisanoj vrpci.

d)red II. stupnja: izradjen kao pod b), nosi se bez vrpce na lijevoj strani grudiju.

e) red III. stupnja: visina odnosno širina trolista iznosi 42 mm, a promjer okruga u sredini s krunom kralja Zvonimira iznosi 12 mm; nosi se na propisanoj trokutno složenoj vrpci širine 40 mm na lijevoj strani grudiju,

i) srebrna kolajna,

g) brončana kolajna,

h) zeljezna kolajna.

Kolajna krune kralja Zvonimira ima u promjeru 40 mm i okrunjena je krunom kralja Zvonimira. Na prednjoj je strani kolajne lik kralja Zvonimira s pogledom u desno, natpisom »Dmitar Zvonimir« i krunidbenom godinom »1076.« Na naličju je u sredini hrvatski grb. Okolo grba je geslo «Bog i Hrvati«, a sve je to uokvireno vijencem stiliziranog lovora s natpisom »Za zasluge« i danom proglašenja Nezavisne Države Hrvatske »10. IV. 1941.«.
Kolajne se nose na propisanoj trokutno složenoj vrpci širine 40 mm na lijevoj strani grudiju.

§ 7.
Za zasluge u miru vrpca je bijela s crvenim rubom na obje strane, a za zasluge u ratu crvena s bijelim rubom na obje strane. Kod velereda iznosi rub sa svake strane 15 mm, a kod ostalih stupnjeva i kolajna 6 mm. Za zasluge u neprijateljskoj vatri trolist je kod reda uokviren grančicama hrastova lišća tamno-zelene boje, a kod kolajne su ove grančice pričvršćene na vrpci. Za zasluge u ratu pričvršćena su kod II. stupnja na trolistu ispod okruga s iiuiiom kralja Zvonimira dva unakrštena mača.

§ 8.
Nosioci velereda i reda 1. stupnja sa zvijezdom imaju pravo na naslov »vitez«.

§ 9.
Red odnosno kolajnu podjeljuje Poglavnik poveljom.

§ 10.
Neovlašteno nošenje reda odnosno kolajne kažnjava se sudbeno zatvorom do mjesec,dana ili novčano do 50.000 kuna.

§ 11.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se pročelniku odjela za odlikovanja u Poglavnikovu uredu, koji će izdati propisnik o podjeljivanju i nošenju reda odnosno kolajne.

§ 12.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama. Tim danom prestaje vrijedili zakonska odredba o osnutku reda krune kralja Zvonimira br. XC-176 Z. p. 1941. i zakonska odredba o kolajni za zasluge od 17. svibnja 1941. br. XCvIIl-i35 Z. p.-1941.


U Zagrebu, dne 27. prosinca 1941.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
Dr. ANTE PAVELIC, v. r.

Broj: CDLXII-2166-Z:134l.

Ministar pravosudja i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk v. r.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

Poglavnikova kolajna za hrabrost

»Narodne Novine« donose zakonsku odredbu o osnutku »Kolajne Poglavnika Ante Pavelića za hrabrost«, koja glasi:

§1.
Osniva se »Kolajna Poglavnika Ante Pavelića za hrabrost«, koja služi kao vidljiv znak odlikovanja za djela osobne hrabrosti u borbi.

§ 2.
Kolajnom za hrabrost odlikuje Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske časnike, doćastnike i domobrane odnosno ustade hrvatske oružane snage, koji su pokazali osobnu hrabrost u borbi oružjem.
Pripadnici bilo koje savezničke ili prijateljske oružane snage, koji su se hrabro borili za ostvaienja državne nezavisnosti Hrvatske, ili koji su se kasnije hrabro borili tame uz rame s hrvatskim četama mogu takodjer biti odlikovani ovom kolajnom.

§ 3.
Kolajna za hrabrost ima četiri stupnja, koja su po obliku, natpisima i crtežu jednaki, ali se razlikuju po načinu nošenja, po veličini i po tvari, iz koje su kolajne izradjene.
Kolajna za hrabrost ima na prednjoj strani lik Poglavnika Ante Pavelića s pogledom desno i natpis: »Poglavnik Ante Pavelić« i oznaku dana proglašenja Nezavisne Države Hrvatske: »10. IV. 1941.«
Na naličju je u sredini hrvatski državni grb s ustaškim znakom (slovom »U«), ispod grba u polukrugu natpis »Za hra¬brost«, a iznad grba geslo »Za Dom spremni!« Cijeli crtež uokviren je starohrvatskim tropletercem uokolo cijelog ruba naličja.
Vrpca kolajne širine 40 mm crvene je boje s bijelim rubom od 6 mm na obje strane.

§ 4.
I. stupanj — zlatna kolajna — promjera je 40 mm i nosi se na vrpci, koja visi iz drugog zapučka odozgo. Podjeluje se za dokazanu izvanrednu hrabrost, a dokazi moraju biti ispitani po posebnom vojničkom povjerenstvu.
Nosilac zlatne kolajne ima pravo na naziv »Vitez«.

§ 5.
II. stupanj — velika srebrna kolajna — promjera je 40 mm, III, stupanj — mala srebrna kolajna — promjera je 35 mm, a IV. stupanj — brončana kolajna — promjera je 35 mm. Ove se kolajne nose na torkutno složenoj vrpci na lijevoj strani grudiju.

§ 6.
Nosioci zlatne i velike srebrne kolajne dobivaju mjesečni doplatak, koji odredjuje Poglavnik.

§ 7. Kolajnu za hrabrost podjeljuje Poglavnik poveljom.

§ 8. Neovlašteno nošenje kolajne za hrabrost kažnjava se sudbeno zatvorom do mjesec dana ili globom do 50.000 Kuna.

§ 9. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se pročelniku odjela za odlikovanja u Poglavnikavoni uredu, koji će izdati propisnik o podjeljivanju i nošenju kolajne.



"Ustaša";god.XII.,broj 3.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

NESTALO JE POSLJEDNJE JUGOSLAVENSKE SRAMOTE U HRVATSKOJ

Poglavnikovom odredbom osnovana je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čime je ujedno nestalo i posljednje sramote u Hrvatskoj, koja je podsjećala na zločinačko jugoslavenstvo. Poglavnik je imenovao prvu desetoricu članova Akademije na čelu sa pročelnikom, koji će Poglavniku predložiti pravilnik Akademije i imena novih članova.
Poglavnikova odredba glasi:

§ 1.
Osniva se »Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti« u Zagrebu.
»Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti« u Zagrebu prestaje današnjim danom postojati.
Sva prava i obveze, cijela pokretna i nepokretna imovina »Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti« prelaze na Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Prijenos svih prava upisanih u gruntovnici s imena »Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti« na Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu ima se obaviti po uredovnoj dužnosti bez svake pristojbe.

§ 2.
Poglavnik će imenovati izmedju dosadašnjih članova ukinute »Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti« u Zagrebu prvih deset članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a jednoga od njih pročelnikom. Njihova je dužnost, da izrade i podnesu Poglavniku na potvrdu pravila akademije, da mu predlože na potvrdu članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i da do izbora i potvrde predsjednika i častništva vode poslove akademije. Broj članova ustanovljuje se najviše na četrdeset i pet.
Kada Poglavnik odobri pravila i potvrdi izbor daljnjih predloženih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sazvat će pročelnik redovnu glavnu skupštinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ta skupština izabrat će većinom glasova predsjednika akademije i ostalo častniitvo prema odobrenim pravilima.
Izbor predsjednika odobrava Poglavnik.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se ministarstvu nastave, a stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.


U Zagrebu, dne 12. srpnja 1941.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
Dr. Ante Pavelićv. r.

Broj CXC-696-Z. p. 1941.

Ministar nastave:
Dr. Mile Budak, v. r.

Poglavnikova odredba o imenovanja prvih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti glasi:

Na temelju § 2. zakonske odredbe o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjet-nosti imenujem prvim članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu:

1. Dr. Tomu Matića, umirovljenog srednjoškolskog ravnatelja, koji će vršiti službu pročelnika;
2. Mirka Račkoga, akademskog slikara u Zagrebu;
3. Dr. Stjepana Ivšića, sveučilištnog profesora u Zagrebu;
4. Dr. Franju Fanceva, sveučilišta nog profesora u Zagrebu;
5. Dr. Stjepana Zimmermanna, sveučilištnog profesora u Zagrebu;
6. Dr. Ivu Maurovića, sveučilištnog profesora u Zagrebu;
7. Dr. Stanka Hondla, sveučilištnog profesora u Zagrebu;
8. Dr. Stjepana škreba. sveučlištnog profesora u Zagrebu;
9. Dr. Ljubu Karamana, upravitelja konzervatorskog ureda u Splitu;
10. Franju Dugana, profesora akademije glazbe i kazalištne umjetnosti u Zagrebu.


U Zagrebu dne 12. srpnja 1941.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
Dr. Ante Pavelić, v. r.

Broj 697-Z. p.-1941.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

ZAKONSKA ODREDBA O ZAŠTITNIM MJERAMA ZBOG NAPADAJA I ČINA SABOTAŽE PROTI JAVNOM REDU I SIGURNOSTI


Današnje »Narodne Novine« donose sliedeću zakonsku odredbu o zaštitnim mjerama zbog napadaja i čina sabotaže proti javnom redu i sigurnosti:


§ 1. — Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost može propisati u ovoj zakonskoj odredbi, i to u slučaju ako bude narušen, javni red i sigurnost napadajem ili činom sabotaže i pri tom bude koja osoba ubijena, ranjena ili odvedena, odnosno ako bude javna ili posebnička imovina uništena, oduzeta ili oštećena, a sve to ukoliko neposredno počinitelj nije poznat ili ga nije moguće uhititi.

§ 2. — Zaštitne mjere za djela, navedena u § 1., sliedeće su:

a) strieljanje, a u osobito težkim slučajevima vješanje;
b) upućivanje u radne logore;
c) oduzimanje imovine.

Zaštitne mjere pod a kao i one pod b) i c), mogu se obje istodobno izreći i provesti.

§ 3.
— Zaštitne mjere vedene u § 2., mogu se primieniti samo proti onim osobama, za koje je utvrdjeno, da su napadaje ili čine sabotaže spomenute u § 1., pomagale kao i na one osobe, za koje je redarstveno utvrdjeno, da su djelatni komunisti ili odmetnici.
Broj redarstveno utvrdjenih djelatnih komunista ili odmetnika, na koje se imaju primieniti zaštitne mjere, navedsne u § 2., ustanovljivat će u svakom pojedinom slučaju Ministarstvo unutrašnjih poslova, Glavno ravvnateljstvo za javni red i sigurnost.

§ 4.
— Redarstvene oblasti utvrdjuju, da li je neka osoba pomagala izvršenje napadaja ili čina sabotaže, navedenih u § 1.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavno ravnateljstva za javni red i sigurnost, može u područjima, u kojima su javni red i sigurnost osobito ugroženi i u koja su upućeni vojnički odredi u svrhu uzpostave javnog reda i sigurnosti, postupak u svrhu utvrdjenja iz prednje stavke prenieti na zapovjednike odnosnih vojničkih ustrojba.

§ 5.
— Zaštitne mjere, navedene u § 2. pod b) i c mogu se primieniti i na ženitbenog druga, roditelje i djecu osoba navedenih u § 3., ukoliko je utvrdjeno, da im je bilo poznato odnosno da im je moralo biti poznato,da njihov ženitbeni drug odnosno djeca ili roditelji pomažu izvršenje čina iz §1.

§ 6.
— Kod provedbe mjera navedenih u § 2. pod b) i c) imaju se shodno primjenjivati propisi zakonske odredbe o suzbijanju nasilnih kažnjivih proti državi, pojedinim i osobama ili imovini od 20. s 1942. broj CCIX.-17779-Z (Narodne novine od 22. s 1942. broj 162).

§ 7.
— Ministarstvo Unutarnjih poslova, Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost,može izreći stanovnicima mjesta, novčanu ili drugu imovinsku kaznu ili istodobno obje kazne zajedno. Izricanje ovih kazna ne izključuju primjenu zaštitnih mjera iz § 2.

§ 8.
— Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost, može uputiti u posebne logore,koji se imaju u tu svrhu osnovati one osobe, proti kojima postoji temeljita sumnja, da su pomagale kod izvršenja čina,navedenih u § 1.

§ 9.
—O stavljenom priedlogu državnog povjerenika za sigurnost željezničkog prometa u pogledu primjene zaštitnih mjera Ministarstvo unutarnjih poslova mora odlučiti u roku od 48 sati, računajući od časa primljenog priedloga.

§ 10.
— Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost,može prenieti izvršenje zaštitnih mjera, navedenih u § 2. sl. a)na zapovjednike vojničkih postrojba, navedenih u § 4. st.2.

§ 11.
— Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć dan iza proglašenja u »Narodnim novinama«, i tog dana prestaju vriediti zakonska odredba o postupku kod komunističkih napadaja, kada se počinitelj ne
nađje od 2. hstopada 1941. j CCCXXXI-Z P-1942. (»Narodne Novine« od 2. listopada Ml. broj 142) s promjenom i 8. travnja 1943. br. L,XXIII-
889-D. V. 1943. (»Narodne Novine« od 9. travnja 1943. broj 82.)


U Zagrebu, dne 30. listopada 1943.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
ANTE PAVELIć, v. r.
Broj: CCXXII-2728-D V.-1943.

Državni prabilježnik-Čuvar državnog pečata:

Dr. Andrija Artuković, v. r.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

ZA DOM SPREMNI!

Jedini je hrvatski pozdrav.Beznačajni gradjanski pozdravi u ustaškoj Hrvatskoj trebaku nestati pred pozdravom "Za Dom-spreman!".To je pozdrav,koji znači nešto uzvišeno i sveto,spremnost svakog pojedinca za svoju kolijevku sve dati,sve žrtvovati,znači misliti na nju svakog časa.Taj pozdrav mora odzvanjati našim selom i gradom,medju mladima i starima.Po njemu se poznaje svaki Hrvat,jer ne može biti Hrvata,,koji ne ljubi svoje domovine,koji nije za nju i za Poglavnika uvijek spreman,koji ne misli za dobro svoga doma.

Za to jest i bit će uvijek hrvatski pozdrav svuda i svagdje jedino:"Za Dom-spreman!"



"Ustaša";god.XI.-broj 13.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

POGLAVNIKOVOM ODREDBOM OSNOVANO JE MINISTARSTVO SKRBI ZA POSTRADALE KRAJEVE ODREDBA


Na temelju propisa § 26 zakonske odredbe od 9. listopada 1942. godine broj CCLXX VIII-2402-Z-1942 o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske odredjujem:

§ 1. — Osniva se Ministarstvo skrbi za postradale krajeve.
§ 2. — U nadležnost Ministarstva skrbi za postradale krajeve napose spada: privremeni razmještaj i smještaj pučanstva iz postrađalih krajeva; skrb za zdravlje, prehranu i obskrbu postradalog pučanstva; obnova postradalih krajeva, naselja i domova; oblikovanje novih naselja i domova; skrb za zajedničku nabavu potrebnog tvoriva za izgradnju naselja i domova, kao i odredjivanje načina nabave tog tvoriva; gospodarska obnova postradalih kućanstva; svi oni poslovi, koji proizlaze iz napred navedenog.

§ 3. — Ministarstvo skrbi za postradale krajeve obavlja sve poslove svog djelokruga u suradnji sa zanimanim ministarstvima.

§ 4. — Ministar skrbi za postradale krajeve ovlašćuje se, da svojom naredbom osniva u pojedinim krajevima prema potreba urede, ustanove i poduzeća za provedbu poslova, navedenih u § 2.

§ 5. — Ministar državne riznice otvorit će na teret proračuna Nezavisne Države Hrvatske za godinu 1943 potrebne navjere za potrebe Ministarstva skrbi za postradale krajeve.

§ 6. — Ministri pojedinih ministarstva dužni su, na zahtjev ministra skrbi za postradale krajeve dozvoliti pojedinim službenicima prielaz u Ministarstvo skrbi za postradale krajeve.

§ 7. — Ova odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama.



U Zagrebu, dne 4. svibnja 1943,
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:

ANTE PAVELIĆ v. r.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

ZAKONSKA ODREDBA
o Državnoj kovnici


§ 1.
Osniva se Državna kovnica kao samostalno državno poduzeće.
Državna kovnica je pravna osoba sa sjedištem u Zagrebu. Trajanje ovog poduzeća je neograničeno.

§ 2.
Svrha Državne kovnice je kovanje novca i izradjivanje ostalih kovanih predmeta.

§ 3.
Za sve obveze Državne kovnice jamči Nezavisna Država Hrvatska.

§ 4.
Temeljnu glavnicu Državne kovnice u iznosu od Kn 20,000.000.— stavlja na razpolaganje Državna riznica.

§ 5.
Državna kovnica počinje poslovati, kad bude upisana u trgovački registar.
Tvrdka poduzeća glasi: »Državna kovnica u Zagrebu«.
Tvrdku pravovaljano podpisuje predsjednik ili jedan član Upravnog odbora ili upravitelj poduzeća, ako ga upravni odbor ovlasti na vodjenje prokure.

§ 6.
Upravu Državne kovnice vodi upravni odbor, koji se sasloji od predsjednika i tri člana, koje imenuje državni razničar na godinu dana. Predsjednika zamjenjuje najstariji član upravnog odbora.
Upravitelja Državne kovnice postavlja upravni odbor, a potvrdjuje državni rizničar.
Upravitelj vodi poslove poduzeća prema uputama i pod nadzorom upravnog odbora.

§ 7.
Uredjenje Državne kovnice propisuje upravni odbor propisnikom, koji odobrava državni rizničar.

§ 8.
Poduzeće ne podpada pod propise zakona o državnom računovodstvu i zakonske odredbe o Računarskom dvoru.
Na poduzeće se ne će primjenjivali obrtno-pravni propisi u pogledu dozvole za rad i u pogledu članstva u prisilnim ustrojbama.

§9.
Državna kovnica sastavlja i objavljuje godišnje zaključne račune kao i poduzeća obvezana na javno polaganje računa, nakon što je njezine godišnje zaključne račune odobrila Državna riznica.
Čisti dobitak, nakon odbitka možebitnih nagrada članovima uprave i namještenicima i nakon odbitka od 10% u korist umirovljeničke zaklade, dolazi u pričuvnu zakladu. Kad pričuvna zaklada premaši iznos od Kn 5,000.000.—, stavlja se čisti dobitak na razpolaganje državnoj blagajni. Državni rizničar može odobriti i stvaranje drugih pričuva iz čistog dobitka.

§ 10.
Nadzor nad Državnom kovnicom vrši Državna riznica — odjel za državnu imovinu, navjeru i dugove.

§ 11.
O prestanku poduzeća odlučuje državni rizničar, koji o tom izdaje javnu objavu. Odlukom o likvidaciji imenuje državni rizničar četiri likvidatora, koji će provesti likvidaciju poduzeća shodno propisima, koji vriede za likvidaciju dioničkih družtava.

§ 12.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama, a tumačenje se njezino povjerava državnom rizničaru.


U Zagrebu, dne 30. rujna 1942.
Poglavnik: Nezavisne Države Hrvatske:
Ante Pavelić, v. r.


Broj: CCLXVII-2088-Z-1942.

Državni rizničar:
Dr. Vladimir Košak, v. r.
Ministar pravosudja i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r.
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Avatar
zummann
Urednik
Postovi: 3269
Pridružen/a: čet vel 22, 2007 6:56 pm

Re: Odredbe,propisi,pravilnici......

Post Postao/la zummann »

ZAKONSKA ODREDBA
o redarstvenim prekršajima i o redarstvenom postupku



§ 1.
Redarstveni prekršaj čini:

1. tko na javnom ili javnosti pristupačnom mjestu narušava ili svojim postupkom i držanjem može narušiti mir i red ili vrieđa javnu pristojnost ponašanjem, koje pobuđuje ili može pobuditi javnu sablazan ili negodovanje;

2. tko se unatoč predhodnoj opomeni ponaša odporno ili uvredljivo prema djelatniku oblasti pri vršenju njegove službe ili se ne odazove zakonitom pozivu oblasti i njezinih djelatnika;

3. tko činom, pismeno ili ustmeno omalovažava zakonitu naredbu ili postupak oblasti ili zlonamjerno stvara ili pokušava stvarati kod drugih nerazpoloženje prema oblastima i ustaškom pokretu ili njihovim djelatnicima ili prema javnom ili družtvovnom poredku u državi.

4. tko u podnescima, upravljenim na oblast, kleveće ili vrieđa koju oblast ili njezine djelatnike u pogledu službenog rada;

5. tko širi lažne ili uzbudljive viesti;

6. tko čini nešto, što je protivno postojećim zakonima ili zakonitim propisima iz područja obće uprave,kojima nije zapriečeno posebnom kaznom, ili tko propusti izvršiti nešto, što takvi zakoni ili propisi određuju;

7. tko se za vrieme trajanja izgona neovlašteno vrati u područje, odakle je protjeran; tko samovoljno napusti mjesto određeno mu za prisilni boravak ili rad; tko ne sluša odredbe oblasti, izdane radi nadzora u mjestu prisilnog boravka ili rada (§ 5.) i

8. tko drugog nagovara ili potiče na izvršenje čina iz toč. 1. do 7., ili mu pomaže kod izvršenja takvih djela.

§ 2.
Prekršaji ove zakonske odredbe kazne se, bez obzira na možebitni sudbeno-kazneni postupak, novčanom kaznom od 50 do 6.000 Kuna ili zatvorom od 12 sati do 30 dana, a u težim slučajevima jednom i drugom kaznom.
Nagovaranje, poticanje i pomaganje djece i malodobnika na izvršenje čina iz § 1. toč. 1. do 7. uzima se kao otegotna okolnost.
Ako kažnjena osoba ne plati novčanu kaznu u određenom roku, pretvara se ona u kaznu zatvora, koja ne može biti duža od 30 dana.

§ 3.
Novčane kazne izriču se u korist ubožke zaklade obćine, u kojoj je počinjen prekršaj, a gdje takvih zaklada nema, u korist obćinske blagajne, a u svrhu podupiranja siromaha.

§ 4.
Osim kazne iz § 2. mogu se kazniti i izgonom u trajanju ne dužem od pet godina iz područja obćine, ko¬tara ili velike župe takve osobe, kojih je boravak u dotičnom području, iz javnih obzira, štetan. Izgonom iz zavičajne obćine ne može se nitko kazniti.
Osobe, koje počine prekršaj iz § 1. toč. 1., 2., 3. i 7. mogu se, povrh kazne iz § 2. i kazne iz prednje stavke, uputiti na stanovito vrieme, koje ne može biti duže od jedne godine na prisilni boravak ili na prisilni rad pod nadzorom oblasti u drugo koje mjesto.

§ 5.
Djeca koja nisu navršila 14 godina, ne mogu biti redarstveno kažnjena. Ako se ustanovi, da je diete počinilo redarstveni prekršaj po nagovoru ili na podticaj ili uz pomoć starijih, ili zbog toga, što su roditelji zanemarili dužni odgoj i nadzor, podticatelji i pomagači kažnjavaju se kaznom, predviđenom za počinjeni prekršaj, kao da su ga oni sami počinili, a glava obitelji zbog zanemarenja dužnog odgoja i nadzora.
Malodobnici, koji nisu navršili 17 godina, mogu biti redarstveno kažnjeni, ali se ne mogu kazniti kaznom zatvora, dužom od deset dana.
Na ovakve osobe ne mogu se primieniti mjere iz § 4.

§ 6.
U slučajevima, kad se ustanovi, da je prekršaj počinjen tek iz nepažnje, a može se opravdano očekivati, da će se krivac u budućnosti i bez izvršenja kazne uzdržati od kažnjivih čina, može se u kaznenoj odluci izreći, da se ovršenje kazne odgađa za stanovito vrieme, koje ne može biti kraće od 6 mjeseci ni duže od tri godine. Ako kažnjena osoba u tom vremenu ne bude, za koji drugi čin, sudbeno ili redarstveno kažnjena, izrečena kazna se ne će ovršiti. Odgoda ovršenja može se uvjetovati naknadom štete ili drugom zakonitom činitbom.
O odgodi ovršenja kazne obavješćuje se zavičajna obćina, koja o tom vodi posebni očevidnik. Ako uvjetno kažnjena osoba u vremenu, kroz koje mu je kazna odgođena, bude kažnjena sudbeno ili redarstveno za koji drugi čin, dužna je zavičajna obćina o tome odmah izviestiti redarstvenu oblast, koja je izrekla odgođenu kaznu.

§ 7.
Za kazneno redarstveni postupak prema ovoj zakonskoj odredbi nadležne su državne prvomolbene redarsvene oblasti a gdje ovih nema, kotarske oblasti odnosno kotarske izpostave.

§ 8.
Kazneno redarstveni postupak je ustmen i neposredan.
U kazneni upisnik, koji se vodi prema priloženom obrazeu, bilježe se samo okolnosti, bitne za zametnuće i to kaznenog redarstvenog postupka.
Kaznena odluka proglašuje se uslmcno, odmah nakon provedene razprave.

§ 9.
Kaznenu odluku izdaje oblast, a proglašuje predstojnik oblasti, odnosno od predstojnika ovlašteni kazneno ledarstveni izvjestitelj. Predstojnik oblasti vlastan je mienjati svaku kaznenu odluku, prije nego je proglašena, a proglašenu kaznenu odluku, za koju smatra, da nije u skladu sa zakonom ili da je štetna po javne probitke, dužan je predložiti višoj oblasti na rješenje prema § 22.

§10.
U pravilu mora se na svaku prijavu provesti kazneno redarstveni postupak.
Ako je prijavu podnio djelatnik javne oblasti na temelju svog uredovnog opažanja ili od oblasti zaprisegnuta osoba, koja se prema postojećim propisima smatra javnom stražom, a nema povoda sumnji u izpravnost prijave, može se proti osvađenom bez predhodnog postupka izdati kazneni nalog, kojim se osvađeni kažnjava novčanom kaznom od najviše 500 Kuna ili zatvorom od najviše 5 dana. Uz kaznu se može odrediti i naknada štete najviše do 600 Kuna. Ako je oblast za to nadležna, može uz kaznu odrediti i gubitak predmeta, ukoliko mu vriednost nije veća od 600 Kuna.

§ 11.
U kaznenom nalogu mora biti navedena oblast, koja izdaje kazneni nalog; javna oblast ili osoba, koja je podniela prijavu; osoba, proti kojoj se izdaje kazneni nalog; točan opis čina ili propusta; prekršeni pravni propis; kazna, uz navod pravnog propisa, na kojem se ona osniva i iznos odštete odnosno oznaka predmeta, kojih se gubitak izriče. Ako se kaznenim nalogom propisuje novčana kazna mora se navesti i kazna zatvora, kojom će se ona zamienili, ako ne bude plaćena u određenom roku.

§ 12.
Kazneni nalog mora biti dostavljen u vlastite ruke osvađenom i oštećenom.

§13.
Proti kaznenom nalogu može osvađeni i oštećeni, potonji, samo radi visine odštete, uložiti prigovor u roku od 3 dana nakon uručenog kaznenog naloga. U prigovoru moraju se odmah navesti i dokazna sredstva, kojima se želi poslužiti osvađeni ili oštećeni u redovitom kaznenom postupku, koji oblast mora povesti povodom prigovora. U redovitom kazneno redarstvenom postupku, povedenom povodom prigovora proti kaznenom nalogu, može se izreći i stroža kazna od one u kaznenom nalogu.

§ 14.
U pravdu mora osvađeni u kazneno redarstvenom postupku prije izricanja kaznene odluke biti preslušan.
Bez preslušan ja može biti donesena oglušna kaznena odluka, ako je osvađeni bio pozvan na razpravu pod prietnjom donošenja kaznene odluke iz ogluhe, ako je u pozivu na razpravu navedena osvada i ako mu je poziv na razpravu bar dva dana prije razprave uručen u vlastite ruke. Kaznena odluka, donesena iz ogluhe, mora biti dostavljena kažnjenoj osobi s izričitom uputom, da joj proti oglušnoj kaznenoj odluci pripada pravo u roku od tri dana podnieli pritužbu, u kojoj može navesti razloge svog izostanka od razprave, kao i okolnosti, koje bi mogle dati povoda drugačijoj odluci.
Ako oblast, koja je doniela oglušnu kaznenu odluku, smatra, da su razlozi izostanka opravdani, i ako je osvađeni podjedno iznio takve okolnosti, koje bi, da su bile poznate oblasti prigodom donošenja oglušne kaznene odluke, dale povoda drugačijoj odluci, izvidit će okolnosti, pa ako su istinite, ponovno će odrediti razpravu i donieti novu kaznenu odluku, koja može biti i stroža od donesene oglušne odluke.
U slučaju ponovnog izostanka od razprave, osvađeni ne može ponovno izpričati izostanak, ali može proti oglušnoj kaznenoj odluci uložiti pritužbu.
Ustanovi li se izvidima, da u pritužbi navedeni razlozi izostanka nisu opravdani ili da okolnosti, zbog kojih bi se imala donieti drugačija kaznena odluka, nisu istinite, oblast ne će odrediti novu razpravu, nego će obrazloženim izvješćem predložiti pritužbu drugomolbenoj oblasti na rješenje.
Ako je osvađeni u pritužbi proti oglušnoj kaznenoj odluci naveo samo razloge izostanka, bez navoda okolnosti, važnih i odlučnih za samu kaznenu odluku, oblast će razloge izpitati, i ako ustanovi, da su oni opravdani, ili da su oglušnom kaznenom odlukom bitno povrieđena načela kazneno redarstvenog postupka, odredit će novu razpravu. Inače će pritužbu predložiti višoj oblasti.
Ako osvađeni, valjano pozvan, ne dođe na razpravu, a oblast smatra, da je njegova prisutnost nuždna za ustanovljenje istine ne će ona donieti oglušnu kaznenu odluku, nego će razpravu odgoditi i upotriebiti zakonom dopuštena prisilna sredstva, da osvađeni osobno pristupi na razpravu.

§ 15.
Prvomolbena oblast ne može, osim u slučajevima, predviđenima u § 14., sama ukidati proglašenu kaznenu odluku, niti je može u ma kojem pogledu mienjati. Očigledne pogrješke u pisanju i računanju mogu se izpravljati.
Drugomolbena oblast može, ne dirajući u prava trećih osoba, stečena pobijanom rješitbom, svoju kaznenu rješitbu staviti izvan snage ili izmieniti samo, ako se rješitba pobija tužbom na Upravno sudište (§ 59. st. 1. zakonske odredbe o Upravnom sudištu).

§ 16.
Proti prvomolbenoj kaznenoj odluci ima kažnjena osoba pravo pritužbe na veliku župu, u roku od 3 dana, računajući od dana proglašenja kaznene odluke, odnosno u slučaju oglušne kaznene odluke od dana dostave. Proli kaznenim odlukama redarstvene oblasti za grad Zagreb, ulaže se pritužba na Ministarstvo unutarnjih poslova, a proti kaznenim odlukama zbog prekršaja iz § 1. točka 6. na ono ministarstvo, koje je nalog odnosno zabranu izdalo.

§ 17.
Pritužba se predaje onoj oblasti, koja je izrekla prvomolbenu kaznenu odluku.

§ 18.
Pritužba se može prijaviti i izvesti i u zapisniku prvomolbene oblasti, odmah nakon proglašenja kaznene odluke, a može se i samo najaviti. Samo najavljena pritužba uzima se u postupak, makar i ne bude izvedena, ako je za pritužbu položena propisana biljegovina.
Nebiljegovana i nedovoljno biljegovana pritužba ne uzima se u postupak, osim ako je proviđena svjedočbom siromaštva, izdanom u smislu postojećih propisa.

§ 19.
Propisno najavljena pritužba obustavlja izvršenje kaznene odluke do konačne rješitbe više oblasti. Prvomolbena oblast može, bez obzira na pritužbu, svoju kaznenu odluku odmah izvršiti, ako je to neobhodno potrebno u javnom probitku i ako je u kaznenoj odluci ova okolnost izričito iztaknuta i obrazložena.
Ovakva kaznena odluka mora se isti dan posebnim izvještajem predložiti višoj oblasti.

§ 20.
Prvomolbena oblast mora i nepravodobno podnesenu ili uobće nedopuštenu pritužbu predložiti višoj oblasti radi možebitne rješitbe po pravu nadzora.
U svakom slučaju, kada se pritužba predlaže višoj oblasti, prilažu joj se svi odnosni razpravni spisi.

§ 21.
Viša oblast, ako ne smatra potrebnim odrediti štogod ureda radi po pravu nadzora, odbacit će nepravodobno podnesenu ili uobće nedopuštenu pritužbu, a inače će, pozivom na zakonske propise, donieti o samom predmetu kaznenu rješitbu, kojom će prvomolbenu kaznenu odluku potvrditi, ublažiti, nadopuniti ili ukinuti.

§ 22.
Viša oblast, koja je nadležna za rješavanje pritužbe, može po pravu nadzora u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti ukinuti ili je preinačiti pa i na štetu presuđenog prvomolbenu kaznenu odluku, koja joj je došla do znanja mimo pritužbe ako smatra, da je prvomolbena kaznena odluka štetna po javne probitke.
Viša oblast može pooštriti kaznu i onda, kad je uložena pritužba, ako smatra, da je prvomolbena oblast zbog krive primjene zakonskih propisa ili na očitu štetu javnih probitaka odmjerila preblagu kaznu. Pooštrenje kazne ima se temeljito obrazložiti.

§ 23.
Ako je jednom prijavom osvađeno više osoba, ima se provesti postupak i izreći kazna jednom kaznenom odlukom istodobno proti svim osvađenima. Ako bi se time postupak odugovlačio može se proti pojedinim osvađenim osobama provesti posebni postupak i izreći posebna kaznena odluka.
Ako je proti jednoj osvadenoj osobi do dana razprave podneseno više prijava, ili jedna prijava zbog raznih prekršaja, ili ako je osvađeni jednim činom prekršio više zakonskih propisa, ima se provesti istodobno postupak zbog svih prekršaja i jednom kaznenom odlukom izreći kaznu prema najstrožem propisu.

§ 24.
Pravo na kazneni progon zaslaruje za šest mjeseci od dana počinjenog prekršaja, a pravo na izvršenje kazne zaslaruje za jednu godinu od dana pravomoćnosti kaznene odluke.
Zastara se prekida svakim radom, koji je oblast poduzela proti počinitelju radi progona kažnjivog djela odnosno radi ovršenja kazne. Svakim ovakvim prekidanjem počinje teći novi rok zaslare.
Pravo na kazneni progon odnosno na ovršenje kazni prestaje uobće, ako od dana počinjenog prekršaja prodje dvie godine, a da nije izrečena prvomolbena kaznena odluka, odnosno ako kazna nije izvršena u roku od dvie godine od dana pravomoćnosti kaznene odluke.

§ 25.
Ako kažnjena osoba propusti pravodobno uložiti pritužbu proti kaznenoj odluci, može oblast, koja donosi rješitbu o pritužbi, na njezinu molbu dozvoliti povratu u prijašnje stanje, ako dokaže da joj zbog neodklonivih okolnosti nije bilo moguće uložiti pritužbu u propisanom roku, te ako povratu u prijašnje stanje zatraži za 3 dana od dana, kada je prestala zaprieka, i ako podjedno izvede pritužbu.
Molba za povratu u prijašnje stanje, zajedno s pritužbom, predaje se prvomolbenoj oblasti, koja ju sa svim odnosnim razpravnim spisima dostavlja na rješenje višoj oblasti.
Ovršenje kaznene odluke se ovom molbom u pravilu ne obustavlja, no prvomolbena oblast može ovršenje obustaviti, ako to smatra opravdanim, o čemu izvješćuje višu oblast.
Viša oblast, koja rješava pritužbu, doniet će ako dozvoli povratu u prijašnje stanje, odmah i rješitbu o glavnom predmetu.

§ 26.
Osvađenom, koji je promašio rok za prigovor proti kaznenom nalogu, može nadležna prvomolbena oblast, na njegovu molbu, dozvoliti povratu u prijašnje stanje, ako dokaže, da je rok promašio zbog neodklonive zapreke bez svoje krivnje i ako ujedno preda prigovor (§ 13.).
Molba za povratu u prijašnje stanje predaje se kod oblasti, koja je izdala kazneni nalog, i to u roku od Jtri dana od dana, kada je prestala zaprieka. Tom molbom ne obustavlja se ovršenje novčane kazne, osim slučaja, da oblast iz opravdanih razloga, odluči, da se odgodi ovršenje.
Bude li povrata u prijašnje slanje dozvoljena, ima se povesti redoviti postupak.
Proli uzkrati povrate u prijašnje stanje dozvoljena je pritužba.
Oštećeniku ne pripada pravo tražiti povratu u prijašnje stanje.

27.
Nakon pravomoćne kaznene odluke može stranka zatražiti obnovu postupka:
1. ako su izprava ili izkaz svjedoka ili vještaka, na kojem se temelji kaznena odluka, lažni;
2. ako stranka naknadno sazna za nove činjenice ili doprienese nova dokazala, koja bi vjerojatno mogla izazvali drugačiju kaznenu odluku;
3. ako je okrivljeni bio proglašen nekrivim, a protustranka prije nastupa zastare (§ 24.) doprinese nova dokazala, koja dokazuju krivnju osvađenoga.
Glede daljnjeg postupka prvomolbene oblasti s podnesenom molbom za obnovu, glede ovršenja kaznene odluke i glede pravnog lieka proti rješitbi o uzkrati obnove vriede propisi, koji su ustanovljeni za povratu u prijašnje stanje u § 25.

§ 28.
Novčani iznos u pogledu kazne, naknade štete i troškova postupka, predviđeni u prijašnjim posebnim upravno-kaznenim propisima u forintama ili krunama, prevtaraju se u dvadesetorostruke odnosno desetorostruke iznose u Kunama.

§ 29.
Propisi ove zakonske odredbe vriede i za kazneni postupak, koji provode upravne i redarstvene oblasti zbog pokušaja drugog kojeg zakonskog ili naredbenog propisa, u koliko u tima propisima nije izričito što drugo određeno.

§ 30.
Ovlašćuje se ministar unutarnjih poslova, da naredbenim putem izda propise za izjednačenje upravno-redarstvenog kaznenog postupka na cielom području Nezavisne Države Hrvatske. Do toga vremena u slučajevima nepredviđenim u ovoj zakonskoj odredbi, vriede pomoćno (subsidjarno) propisi sudbenog kaznenog postupka.

§ 31.
Provedba i mjerodavno tumačenje ove zakonske odredbe povjerava se ministru unutarnjih poslova.

§ 32.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama, a primjenjivat će se mjesec dana nakon toga i s tim danom prestaju vriediti svi propisi, koji su joj protivni.
Ostaju u vriednosti zakonska odredba od 4. studenoga 1941. broj CCCXC-1703-Z-1941 o suzbijanju prosjačenja, skitanja i bludničenja, i zakonska odredba od 25. studenoga 1941. broj CDXXIX-2101-Z-1941 o upućivanju nepoćudnih i pogibeljnih osoba na prisi¬lan boravak u sabirne logore, s tim, da u lakšim slučajevima može oblast, nadležna za postupak, mjesto mjera, predviđenih u tim zakonskim odredbama, primjeniti mjere propisane u § 4. ove zakonske odredbe.

U Zagrebu, dne 5. listopada 1942.

Poglavnik: Nezavisne Države Hrvatske:
Ante Pavelić, v. r.

Broj: CCLXIX-2161-Z-1942.
Ministar unutarnjih poslova: Dr. Andrija Artuković, v. r.
Ministar pravosudja i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r.


Narodne novine od 7. listopada 1942. broj 226.


slika

slika

slika

slika
Nikad ne prestati vikati već sipati bijes,
kao što vulkan riga lavinu.
U noćima mračnim bit gorući krijes,
što svijetli daleko,daleko u daljinu....
Odgovorite